Švicarska kompanija Holcim, vlasnik cementare u Popovcu, u Srbiji, obustavila je investiciju vrijednu 83 milijuna eura za proširenje proizvodnje tvornice. Holcim je do sada uložio 90 milijuna dolara u Srbiju. Primjer Holcima slijede i ostali investitori koji su već godinama nazočni u Srbiji. Prema riječima Aleksandra Radosavljevića, predsjednika Savjeta inozemnih investitora i direktora tvornice piva Carlsberg, strane kompanije koje su već donijele odluke o novim ulaganjima u postojeće ili nove poslove, odlučile su zalediti njihovu realizaciju. Riječ je o ukupnoj vrijednosti od 800 milijuna eura.

Odgoda do jeseni
Prema njegovom objašnjenju, takva odluka nastala je kao posljedica promijenjenih uvjeta na tržištu, s obzirom da je došlo od znatnog pada potražnje. Radosavljević ocjenjuje da će kompanije do jeseni proučavati razvoj događaja, pa tek onda donijeti konačne odluke. Direktor Carlsberga za Srbiju smatra kako neće doći do njihovog povlačenja, jer su mnoge od njih osnovale u Srbiji regionalne centre za tržište koja obuhvaća Cefta sporazum. Većina kompanija, poput Philipa Morrisa, koja je vlasnik najveće tvornicu duhana, ističe kako zamrzavanje ulaganja predstavlja privremenu mjeru, dok se ne sagledaju posljedice ekonomske krize. Slično se ponašaju i druge kompanije koje nisu voljne trenutno zamrzavanje ulaganja prikazati kao definitivnu odluku. U Srbiju je u prva tri mjeseca ušlo 600 milijuna eura stranog kapitala, od kojih se 400 milijuna odnosi na ulaganje ruske kompanije Gazpromnjeft u kupnju 51 posto kapitala NIS-a. To je do sada najskromniji iznos koji je stigao u Srbiju. Zasad je jedino izvjesno ulaganje nizozemskog Comico Overseasea od 250 milijuna dolara u izgradnju rafinerije u Smederevu. U Srbiju je 2005. godine ušlo 1,57 milijardi eura, a u 2006. rekordnih 4,35 milijardi eura, a lani nešto manje od tri milijarde eura, dok je u 2009. započeo drastičan pad inozemnih ulaganja. Ni u najoptimističnijim prognozama ne predviđa se veće ulaganje od dvije milijarde eura, što je nedovoljno za ostvarivanje gospodarskog rasta. Prema neslužbenim procjenama, još neprivatizirana poduzeća, bez velikih državnih kompanija, vrijede 1,8 milijardi eura. Srbija je suočena s recesijom, a prema ocjenama Jovana Radulovića, bivšeg ministra financija, čak i s bankrotom, jer neće moći pravodobno otplaćivati dugove prema stranim vjerovnicima koji u ovoj i idućoj godini iznose blizu 10 milijardi eura.

Porezi na telefoniju
Roland Heidner iz VIP Mobile, tvrtke koja je lani s uloženih 1,2 milijarde eura najviše investirala u Srbiji, smatra kako je sada najpovoljniji trenutak za ulaganje u razvoj. Heidner je to rekao prije nego je vlada donijela odluku o oporezivanju usluga mobilne telefnije, što će pogoditi sva tri operatera mobilne telefonije, koji posluju u Srbiji. Prema ocjeni ekonomskih stručnjaka vladina odluka o oporezivanju usluga mobilne telefonije nije regularna, jer su norveški Telenor, koji je uložio 1,51 milijardu eura i VIP mobile došli u Srbiju u drukčijem poslovnom ambijentu koji je bio povoljniji od sadašnjeg.

Pozitivna nula

Pad BDP-a 2 posto
Kako je gospodarska aktivnost ovisna o priljevu stranog kapitala, Srbija će ove godine, prema ocjeni MMF-a, imati pad BDP-a od najmanje dva posto.

Premalo investicija
Srpskom gospodarstvu potrebno je godišnje četiri do pet milijardi eura za rast BDP-a od sedam posto.

Promjena politike
Ovogodišnjom ekonomskom politikom u Srbiji, koja se i tako nalazi pred restriktivnim revidiranjem, predviđen je rast BDP u toj državi od 3,5 posto, ali je srpska vlada već najavila kako bi bila zadovoljna ako bi razina BDP-a ostala na pozitivnoj nuli.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe