EN DE

Zastarjela prometna infrastruktura glavni problem velikih europskih luka

Autor: Ksenija Kale
12. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Rotterdam, najveća europska luka, sve se teže nosi sa zapostavljenim ulaganjima u ceste

Najprometnija europska pomorska luka Rotterdam uskoro bi mogla izgubiti vodeću poziciju ispred Hamburga i Antwerpena. Naime, kako javlja Bloomberg, Rotterdamova pozicija vodeće među europskim pomorskim lukama u nadolazećim bi godinama mogla biti ugrožena bez više milijardi dolara vrijednog programa usmjerenog na oslobađanje zakrčenih prometnica, dok se istodobno povećava volumen kontejnerskog prijevoza iz Azije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pritisak deficita
Hans Smits, predsjednik Uprave upravitelja luke Rotterdam, nepristupačnost smatra glavnim problemom te pomorske luke. Stoga poručuje da bi, s obzirom na to da je državni budžet za to nedostatan, nizozemska vlada trebala početi zaračunavati cestarine na tunele i autoceste ključne za luku, a ta sredstva iskoristiti za ubrzanje infrastrukturnih radova. “Mnogo toga treba napraviti, no državni budžet je nedovoljan. To se događa posvuda u Europi: vlade smanjuju deficite, dok su potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu”, kaže Smits. Pritom napominje da je Rotterdam u pregovorima s drugim pomorskim lukama, među kojima je i Duisburger Hafen, o stvaranju kopnenih terminala gdje bi kontejneri mogli biti prebačeni s teglenica i vlakova na manje brodove te time u potpunosti izbjeći zakrčene nizozemske autoceste, kaže Smits. “Iza Hamburga stoji Njemačka, a iza Antwerpena Francuska. Prema tome Rotterdam pokušava preuzeti terete Nijemcima i Francuzima, no to će ovisiti o investicijama. Što će se luke više prilagođavati potrebama tržišta, to će ostvariti bolje rezultate. Primjerice, potrebno je osposobiti luke za prihvat velikih kontejnerskih brodova od 18.000 TEU, koji se grade. Dakle, onaj tko mnogo ne ulaže, mnogo gubi. To vrijedi i za Hrvatsku jer bez ulaganja u luke i infrastrukturu tereti neće sami dolaziti”, pojašnjava za Poslovni dnevnik stručnjak za pomorstvo Ivica Tijardović.

Najprometnija europska pomorska luka Rotterdam uskoro bi mogla izgubiti vodeću poziciju ispred Hamburga i Antwerpena. Naime, kako javlja Bloomberg, Rotterdamova pozicija vodeće među europskim pomorskim lukama u nadolazećim bi godinama mogla biti ugrožena bez više milijardi dolara vrijednog programa usmjerenog na oslobađanje zakrčenih prometnica, dok se istodobno povećava volumen kontejnerskog prijevoza iz Azije.

Pritisak deficita
Hans Smits, predsjednik Uprave upravitelja luke Rotterdam, nepristupačnost smatra glavnim problemom te pomorske luke. Stoga poručuje da bi, s obzirom na to da je državni budžet za to nedostatan, nizozemska vlada trebala početi zaračunavati cestarine na tunele i autoceste ključne za luku, a ta sredstva iskoristiti za ubrzanje infrastrukturnih radova. “Mnogo toga treba napraviti, no državni budžet je nedovoljan. To se događa posvuda u Europi: vlade smanjuju deficite, dok su potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu”, kaže Smits. Pritom napominje da je Rotterdam u pregovorima s drugim pomorskim lukama, među kojima je i Duisburger Hafen, o stvaranju kopnenih terminala gdje bi kontejneri mogli biti prebačeni s teglenica i vlakova na manje brodove te time u potpunosti izbjeći zakrčene nizozemske autoceste, kaže Smits. “Iza Hamburga stoji Njemačka, a iza Antwerpena Francuska. Prema tome Rotterdam pokušava preuzeti terete Nijemcima i Francuzima, no to će ovisiti o investicijama. Što će se luke više prilagođavati potrebama tržišta, to će ostvariti bolje rezultate. Primjerice, potrebno je osposobiti luke za prihvat velikih kontejnerskih brodova od 18.000 TEU, koji se grade. Dakle, onaj tko mnogo ne ulaže, mnogo gubi. To vrijedi i za Hrvatsku jer bez ulaganja u luke i infrastrukturu tereti neće sami dolaziti”, pojašnjava za Poslovni dnevnik stručnjak za pomorstvo Ivica Tijardović.

Ojačali u krizi
“Rotterdam je snažnu poziciju ojačao u vrijeme krize jer su se brodovlasnici držali te luke na štetu drugih pomorskih luka”, komentira Rico Luman iz nizozemske tvrtke ING Groep. Belgijska luka Antwerpen trenutno je druga po veličini pomorska luka za prijevoz kontejnerskog tereta s lanjskim volumenom od 102,5 milijuna tona. Za listopad ove godine najavljuje 1,6 milijardi eura vrijedno ulaganje za ekspanziju u sljedećih petnaest godina radi održavanja konkurentnosti. Luka Rotterdam lani je prijevoz kontejnerskog tereta povećala 12% na 112,3 milijuna tona te time povećala vodstvo pred Hamburgom koji je imao rast prometa od 10%, na 78,4 milijuna tona. Rotterdam planira povećati ukupan volumen tereta s lanjskih 430 milijuna tona na između 650 i 750 milijuna tona do 2030., pogotovo uzme li se u obzir da je u Rotterdamu smješteno pet rafinerija nafte.

Kontejneri

Flote sve veće
Svjetska kontejnerska flota porasla je u osam godina sa 7 na 15 milijuna dvadesetstopnih kontejnera. Diljem svijeta gotovo 6000 kontejnerskih brodova prosječne nosivosti oko 33.000 tona održava redovite kontejnerske linije.

Autor: Ksenija Kale
12. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close