Cijena zlata raste dok nervozni ulagači diljem svijeta okreću leđa gotovo svemu drugome. Slabljenje dolara, varljivo tržište dionica, depresivno gospodarsko stanje, sve veći proračunski deficit, darežljive Savezne rezerve SAD-a – sve je to natjeralo ljude u utrku za zlatom.

“Riječ je zapravo o jasnom stavu da nešto ne valja s trenutnom financijskom politikom”, kaže Abhay Deshpande, menadžer portfelja za First Eagle Funds i dugogodišnji ulagač u zlato. “Ljudi se ponašaju kao pojedinačne banke jer je prednost zlata u tome što djeluje kao sigurna luka u doba valutne krize.” Naznaka da će tvrtke s Wall Streeta krenuti prema višim ciljanim cijenama te nedavne najave političkih vođa potkrijepile su ionaku snažnu potražnju ulagača za zlatom. I tako je zlato postalo mjerilo stvaratelja politike i ulagača. Dana 8. studenoga je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick iznenadio ulagače izjavom da bi zlato trebalo postati financijsko mjerilo, čime bi se poništilo posljednjih 40 godina koliko se u međunarodnome monetarnom sustavu papirnom valutom određuje vrijednost. Tisućama se godina zlato smatra vrijednim i zaštitom od rasta inflacije te političke i gospodarske nesigurnosti. Zlato je ponovno postalo luka spasa jer ulagači strahuju da će potez Saveznih rezervi da u američki bankarski sustav uvede dodatnih 600 milijardi dolara te porast kredita diljem svijeta smanjiti vrijednost papirnih valuta. U protekla dva mjeseca vrijednost dolara pala je za 6 posto u odnosu na vodeće valute, dok je vrijednost zlata skočila za 17 posto. Od početka teške financijske krize prije dvije godine vrijednost zlata porasla je za 91 posto. Dana 9. studenoga dosegnuta je cijena od 1424 dolara po unci, što je 40 posto niže od vrhunca dosegnutog 1980. godine kad je cijena prilagođena zbog inflacije. Poticaj za nedavni rast potekao je iz Washingtona. “Dok Savezne rezerve tiskaju novac, na tržištima se očekuje da će više novca slijediti jednaku vrstu dobara, čime će cijene rasti”, kaže Daniel Arbess, menadžer fonda Xerion pri newyorškoj tvrtki Perella Weinberg Partners. Osim otpora ulagača, Savezne su rezerve naišle i na oštru kritiku pojedinih ključnih trgovinskih partnera SAD-a, a to su, između ostalih, Njemačka, Kina i Brazil.

Tvrde da bi preplavljivanje neželjenim kapitalom u trenutku kad njihova gospodarstva užurbano rastu povećalo mogućnost inflacije i navelo pojedine države da umanje vrijednost svojih valuta. Budući da je vrijednost dolara pala, Tajland, Brazil, Japan i druge države oslabile su svoje valute, što bi se uskoro moglo pretvoriti u trku prema samom dnu. “Ovo nalikuje na tridesete godine prošlog stoljeća i strategiju osiromaši susjeda kojom su se nadmetali funta, franak, njemačka marka i dolar”, tvrdi James Steel, glavni analitičar robnih tržišta u HSBC-u. “I u tom je razdoblju zlato dobro stajalo.” Već mjesecima raste privlačnost zlata, a poznati igrači s Wall Streeta, kao što su George Soros i John Paulson, također su otkrili čar ovoga metala. No zlatna groznica nije se ograničila samo na menadžere hedge fondova koji rukuju milijardama dolara. Pristup izvoru zahtijevaju i pojedinačni ulagači, skupljajući zlatne kovanice kao što su American Eagle od jedne unce i južnoafrički krugerand. “Kupuju se po 50 do 100 kovanica odjedanput, što je zbilja puno za pojedinačne kupce”, pojašnjava Mark Oliari, izvršni direktor tvrtke CNT Inc. iz Massachusettsa koja se bavi posredništvom u kupoprodaji kovanica. “Nije riječ samo o bogatašima.” Izjave Roberta Zoellicka samo su potvrdile nov status zlata. “Sustav bi trebao razmotriti zlato kao novu međunarodnu vrijednost u procjeni tržišnih očekivanja vezanih uz inflaciju, deflaciju i vrijednosti valuta u budućnosti”, izjavio je Zoellick u članku za The Financial Times. No dugogodišnji ulagači u zlato, kao što je Abhay Deshpande, zabrinuti su da bi novi nagli interes mogao dovesti do novih problema. “Pomalo mi to nalikuje na početnu fazu krize”, kaže. “Svaka se inflacija mora dovesti u normalu ili će valute nastaviti padati kako bi se opravdao stalni porast.”

Nelson D. Schwartz i Graham Bowley