Dok su se grčke nevolje nadvile nad euro, Velika Britanija je učinila sve kako bi ostala iznad problema. Barem do sada. Investitori su se iznenada počeli pitati hoće li se Britanija suočiti sa svojom vlastitom dužničkom krizom ako vlada ne uspije srezati rast svoga proračunskog deficita dovoljno brzo kako bi izbjegla strah koji vlada na financijskim tržištima.

Funta je u utorak pala na 1,4954 dolara, što je najniža razina u odnosu na dolar u posljednjih deset mjeseci. Dobit na desetogodišnje vladine obveznice je pala jer investitori smatraju da će Parlament biti previše fragmentiran nakon svibanjskih izbora kako bi zbrkane financije doveo u red. Pad funte dobio je na zamahu u ponedjeljak nakon što su ankete objavljene preko vikenda pokazale da su opozicijski konzervativci izgubili jasno vodstvo u predizbornoj utrci. Bez jake političke većine koja bi se pozabavila s ozbiljnim britanskim fiskalnim problemima investitori bi vladi mogli poskupiti prikupljanje sredstava i tako utabati put za dolazak nove recesije, ako ne i teže. “Ako uistinu želite fiskalni problem, pogledajte Veliku Britaniju”, kaže strateg Mark Schofield iz Citigroupa. “U Europi prosječan deficit bruto domaćeg proizvoda iznosi šest posto, dok je u Velikoj Britaniji 12 posto. A to je samo početak”, naglašava Schofield. Od intenzivne fiskalne intervencije laburističke vlade u 2008. i 2009. godini dobit od duga britanske vlade porasla je na razine koje su među najvišima u Europi. A na široj razini, koja uključuje zaduživanje kućanstava i kompanija, ukupan dug Britanije zauzeo je drugo mjesto u svijetu, odmah iza Japana, i iznosi 380 posto BDP-a, navodi nedavni izvještaj konzultantske kompanije McKinsey. Posljednjih tjedana u središtu pozornosti bila je zaduženost u europskim zemljama poput Grčke, Portugala i Španjolske. U tim su državama troškovi zaduživanja opteretili njihove rastuće deficite jer su investitori tražili više stope kako bi kompenzirali troškove zbog dodanog rizika na posuđivanje vladina novca. No najnoviji pad vrijednosti funte ispod 1,5 dolara i povećanje stope na zaduživanje preko desetogodišnjih obveznica iznad četiri posto sugerira da se investitori spremaju ponovno procijeniti fiskalno stanje u Britaniji. Naime, Britanija nije članica eurozone i za razliku od Grčke i ostalih problematičnih zemalja koje koriste euro zadržava kontrolu nad svojom monetarnom politikom. Kao rezultat toga do sada je imala koristi od velikog programa kupnje obveznica koje je poduzela britanska središnja banka, što je hipotekarne stope i dobit od obveznica zadržalo na neobično niskoj razini. To je značilo da su vlada i njezini građani bili u mogućnosti nastaviti posuđivati po kamatnim stopama koje ne održavaju stvarno financijsko stanje.