Nakon dugih pregovora i dijametralno suprotstavljenih stavova za gradnju i protiv nje predstavnici crnogorske i talijanske vlade sredinom sljedećeg tjedna u Podgorici će konačno potpisati ugovor o gradnji interkonektivnoga podmorskoga kabela između Tivta i Pescare.

Regionalno čvorište
Podvodni kabel koji će spajati crnogorsku i talijansku obalu Jadrana bit će dug 375 kilometara i imat će kapacitet od 1000 megavata. Postavljanje kabela i gradnja pratećih infrastrukturnih objekata stajat će oko 720 milijuna eura, a završetkom posla 2016. godine Crna Gora će postati značajni centar za prenos električne energije od čega će koristi imati i druge države regije. Postavljanje podvodnoga kabela od Tivta do Pescare ocjenjuje se kao jedan od najznačajnijih gospodarskih projekata u Crnoj Gori. Italija je jedan od najvećih uvoznika struje u Europi pa će budući kabel biti ponajprije u toj funkciji, za prijenos struje koja će se proizvoditi u Crnoj Gori u mini elektranama, ali i u budućim elektranama koje će se graditi na Morači, ali i drugih država regije. Talijansko tržište električne energije ima niz specifičnosti, prije svega kada je u pitanju utrošak tzv. zelene struje koje će u Crnoj Gori biti sve više. Takva struja u Italiji ima znatno višu cijenu nego u drugim zemljama. U dosadašnjim razgovorima predstavnici talijanske kompanije Terna, koja će financirati gradnju podvodnoga kabela, Podgorici su obećali 20 posto očekivanoga godišnjeg prihoda, odnosno 40 milijuna eura godišnje. Crna Gora će preuzeti obvezu gradnje velike trafostanice kod Tivta i 410 kilovoltnog dalekovoda od Tivta do Pljevalja koji će biti vezan za podmorski kabel. U partnerstvu s Ternom financirat će se i gradnja dalekovoda prema Srbiji i BiH kako bi se formirao energetski prsten.

Strateška pruga
Osim s Crnom Gorom, Italija je zainteresirana i za ulaganja u Srbiji. Prilikom lanjske zajedničke sjednice talijanske i srpske vlade održane u Rimu talijanska vlada pokazala je interes za obnovu pruge Beograd – Bar, što se poklapa i sa srpskim interesima zbog crnogorske luke Bar, preko koje želi preusmjeriti najveći dio uvozno-izvoznih poslova. Projekt revitalizacije pruge načinio je talijanski Italfer. Sadašnje stanje pruge dopušta prosječnu brzinu od 50 km na sat, dok bi se rekonstrukcijom ona udvostručila. Budući da Srbija nema novca za ulaganje u taj željeznički pravac, u tijeku su pregovori za dobivanje ruskoga kredita od 800 milijuna dolara, od kojih bi dio bio namijenjen za obnovu pruge. Osim toga računa se i na ulaganje talijanskih kompanija koje imaju 20.000 poduzeća u Rumunjskoj, dok bi talijanska vlada u realizaciju projekta uložila 340 milijuna eura. Broj talijanskih tvrtki u regiji bit će osjetno veći gradnjom tvornice Fiata jer će pogone za proizvodnju autodijelova otvoriti više talijanskih tvrtki, tradicionalnih Fiatovih kooperanata.