Činjenica da je Ustavni sud BiH u petak donio privremenu mjeru kojom se do konačne odluke suda obustavlja primjena Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u okviru Cefte, u Hrvatskoj i Srbiji, na čije se proizvode uvedene carine i odnose, dočekana je kao svojevrsna potvrda ispravnosti njihovih stavova i protivljenju bosanskohercegovačkom pokušaju kršenja Ceftina sporazuma.

Obostrana šteta
Ustavni je sud usvojio zahtjev Ilije Filipovića, predsjedajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za donošenje privremene mjere kojom je obustavljena primjena Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u okviru sporazuma Cefta. No slučaj na ovome ne završava jer inicijator spornog uvođenja carina bh. zastupnik i poduzetnik Jerko Ivanković Lijanović ne odustaje od svog cilja, a konačnu riječ imat će, dakle, sud. Odluka, koju su proteklih dana službeno hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, ocijenili kao suprotnu Cefta sporazumu o slobodnoj trgovini zemalja jugoistočne Europe, teško bi pogodila srpsko i hrvatsko gospodarstvo. BiH im je jedna od rijetkih država s kojima u vanjskoj trgovini ostvaruju suficit, a osobito bi bila pogođena prehrambena industrija. Prema Dinkićevoj ocjeni, sporna odluka vlasti u BiH ugrozila bi primjenu Cefta sporazuma u cjelini. Primjenom sporazuma Cefta za proizvode iz inozemstva naplaćivan je samo PDV, a sada se na robe iz Srbije i Hrvatske pored PDV-a kanilo naplaćivati i carine ovisno o vrsti proizvoda, carinska evidencija od 1 posto, kao i određeni prelamani koji se naplaćuju u ovisnosti o proizvodima i koji se za skupinu proizvoda koji će poskupiti kreću od 0,15 do 2,50 maraka po kilogramu. Za akciznu robu, kavu, cigarete, alkohol uz navedeno se plaća i akciza.

Adekvatne protumjere
Još nije poznato hoće li i kakve protumjere poduzeti srpske i hrvatske vlasti u slučaju da Bosna i Hercegovina ipak uvede carine. U Republici Srpskoj, koja ima najveću robnu razmjenu sa Srbijom, odluka Skupštine BiH primljena je kao mjera od koje će šteta biti obostrana. Zbog toga zakonu i nije dana potpora. Dragovan Petrović, predsjednik potrošača Republike Srpske, smatra da će posljedice eventualnog uvođenja carine najviše osjetiti građani u BiH jer će roba iz Srbije i Hrvatske poskupiti za 70 posto, a proizvođači iz BiH će zaštitu iskoristiti za povećanje cijena vlastitoj robi, što će još više pogoditi potrošače kojima je ionako već pala kupovna moć. Ovogodišnja robna razmjena Srbije s Bosnom i Hercegovinom iznosila je 387,8 milijuna dolara, što je pad za 36,4 posto u usporedbi s lani. Hrvatski pad izvoza u pet ovogodišnjih mjeseci doseže čak 40 posto! I uvoz iz BiH slabi, u usporedbi s lani tek je na 37 posto. Osim protumjerama od Hrvatske i Srbije, BiH je upozorena i od Europske komisije, koja ju je pozvala da preispita zakon koji je suprotan i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.

Posljedice

Protivljenje Zakonu
Izvršni direktor Udruge ekonomista RS Saša Grabovac naglašava kako se protive usvajanju spornog zakona te da su predlagali uvođenje recipročnih mjera prema Srbiji i Hrvatskoj vezano za necarinske barijere, kojima se može kvalitetnije zaštititi domaća proizvodnja.

Rješenje u slobodnoj trgovini
Prema njegovoj ocjeni uzima se rješenje koje nije u duhu slobodne trgovine te da će, ako se mjere provedu, negativne posljedice biti obostrane.