Najveća svjetska prehrambena kompanija Nestle objavila je rast neto dobiti u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani u visini od 6,1 posto, sa ostvarenih 5,21 milijardi švicarskih franaka (3,19 milijarde eura).

U istom razdoblju prošle godine dobit Nestlea iznosila je 4,92 milijarde švicarskih franaka (3,02 milijarde eura), stoji u izvješću kompanije. Rast profita bio je zbog usporenog rasta prodaje najsporiji u četiri godine, ali je još uvjek nadmašio očekivanja analitičara, koji su u prosjeku predviđali da će zaraditi svotu manju za oko 0,2 milijardi švicarskih franaka. Uz sadašnju situaciju na svjetskim tržištima gubici su postali gotovo normalni, pa je rast, makar i usporen velik pothvat koji danas teško da može ostvariti bilo koja kompanija koja se ne bavi proizvodnjom hrane ili energenata. Nestle se kao najveći svjetski predstavnik ove prve kategorije krize ne mora pretjerano bojati, iako je i on bio prisiljen prilagoditi poslovanje višim troškovima sirovina. Neke od najvažnijih poput šećera i kakaa porasle su i za 40 posto, na što je Nestle odgovorio prosječnim dizanjem cijena od 3 posto, koje zbog snage branda nije uzrokovalo osjetan pad prodaje. Naprotiv, ako se ignorira povećanje cijena prodaja mu je u prvom polugodištu porasla za 3.5 posto. To je doduše usporavanje s 4.5 posto rasta u prvom kvartalu, ali i relativno mala posljedica povišenja cijena u vrijeme kada kupovna moć potrošaća pada. Nestle je nakon svega čak i povećao svoja predviđanja za godišnju zaradu od prodaje.

Osim rasta cijena sirovina na kompanijine prihode je loše utjecao i slab dolar koji je u prvoj polovici ove godine u odnosu na švicarski franak izgubio 14 posto vrijednosti koju je imao u istom razdoblju prošle godine. Nestle je na stabilnost dolara izrazito osjetljiv jer trećinu svojih prihoda ostvaruje prodajom hrane i pića na Američkom tržištu.
Iz sjedišta kompanije u Veveju, u Švicarskoj, ove srijede je poslana izjava u kojoj stoji da kompanija očekuje da će njezini prihodi, ako se ne uzmu u obzir akvizicije i moguće fluktuacije na deviznim tržištima, rasti istom brzinom kao i prošle godine, što bi značilo za 7,4 posto. U prethodnim izjavama kompanija je najavljivala rast prihoda jednak rastu prodaje. Usporavanje rasta dobiti bilo je dovoljno da tržišna vijednost Nestleovih dionica na burzi u Zűrichu padne 2,5 posto. To je ukupan pad tržišne vrijednosti tijekom ove godine podiglo na 11 posto, dok je ukupan Dow Jones Stoxx 600 indeks pao za 21 posto. Analitičar Sanford C. Bernstein upozorava da taj pad Nestleove tržišne vrijednosti, nije pravo mjerilo njegove stvarne vrijednosti, prema njemu Nestle je “sposoban izdržati velike pritiske s kojima se upravo sada suočava Europska industrija hrane” , pa je dionice rangirao kao “predebele”. Nestle je uz ostalo u srijedu objavio da ubrzava ponovni otkup svojih dionica. Za što je ove godine namjenio 9 milijardi franaka (5,5 milijardi eura), 2 milijarde franaka (1,23 milijarde eura) više nego što je bilo planirano početkom godine. Nestle računa da će time do kraja godine ostvariri polovinu svojeg trogodišnjeg plana otkupa dionica.