Rosalia Efigenia Guamán, jedna od 540.000 ekvadorskih useljenika koji žive u Španjolskoj, razveselila se kad je čula da je u Madridu svoju poslovnicu otvorila Banco Pichincha, jedna od najvećih ekvadorskih banaka u privatnom vlasništvu.

Ponovno je otvorila račun u banci s kojom je poslovala u domovini, što je ovoj domaćici i konobarici omogućilo da smanji troškove slanja novca u Ekvador te da uloži u policu životnog osiguranja. “Puno mi je lakše sad kad znam da će moja majka u Ekvadoru lakše doći do sredstava ako nešto za mene ovdje pođe po zlu”, kaže. Banka Pichincha svoju je prvu dozvolu za komercijalno bankarstvo dobila na proljeće 2010., u trenutku kad je Grčka postala prva članica eurozone koju je trebalo sanirati, što je dovelo do dužničke krize koja je ugrozila i španjolski bankarski sektor. Otad je njezina poslovnica u Španjolskoj nadmašila očekivanja Uprave tako što je izvela trik – uspjela je, naime, prodati osjećaj poznatosti vjernoj klijenteli daleko od kuće. Banka je odabrala i dobar trenutak jer su se španjolske banke koje su ranije pokušale privući migrante iz Južne Amerike počele povlačiti zato što su zbog financijske krize u eurozone morale smanjiti opseg netemeljnih aktivnosti. “U krizi je naša konkurencija jednostavno ispraznila prostor na koji smo ciljali”, kaže Jorge Ignacio Marchán Riera, voditelj poslovanja Pichinche u Španjolskoj. Marchán kaže da će banka ove godine zaraditi na poslovanju u Španjolskoj, i to dvije godine ranije nego što je očekivano. Očekuje se da će se imovina pod španjolskom upravom udvostručiti nakon što je krajem 2011. godine dosegnula 63 milijuna eura, a godinu ranije ostvareno je 27 milijuna eura. Dok većina španjolskih banaka bilježi smanjenje broja klijenata, Marchán želi da se do kraja godine otvori “barem” 20 novih poslovnica uz postojećih 12. Međutim, možda je prerano da Pichinchu nazovemo nečim većim od ograničena uspjeha u pravom trenutku.

“Pichincha posluje s uspjehom dijelom i zbog toga što je krenula od nule pa ne nosi teret nenaplaćenih kredita koje su druge banke prikupile”, kaže Javier Santomá, profesor financijskog menadžmenta na španjolskoj poslovnoj školi IESE. “Međutim, pravi test za svaku banku nije trenutak davanja kredita, već trenutak kad svoj novac pokuša vratiti.” Očekuje se da će se migracija diljem svijeta nastaviti bržim tempom, što bi trebalo donijeti korist Pichinchi i drugim institucijama iz zemalja u razvoju koje su poslovanje proširile na druge zemlje radi zadovoljenja potreba migranata koji dio svoje zarade šalju kući. Lani je tok novčanih pošiljki u zemlje u razvoju porastao za 8 posto, na 351 milijardu dolara. Prema izvještaju koji je u prosincu objavila Svjetska banka, do 2014. godine vjerojatno će porasti na 441 milijardu dolara. Prema podacima Svjetske banke, tok novčanih pošiljki iz Španjolske “i dalje je snažan” te je u prvih šest mjeseci prošle godine porastao za 15 posto jer su “migranti smanjili stopu štednje i potrošnje radi slanja novčanih pošiljki te pripreme za eventualan povratak kući”. Španjolska je u deset godina zabilježila dolazak otprilike pet milijuna Južnoamerikanaca, a oni danas čine 12 posto ukupnog stanovništva. Ekvadorci su najveća južnoamerička zajednica u Španjolskoj. A Pichincha je uspjela pridobiti klijente tako što ne naplaćuje slanje novčanih pošiljki u Ekvador ili druge zemlje u kojima ima svoje poslovnice, kao što su Peru i Kolumbija. “Dolazim iz zemlje koju kriza potresa otkako sam se rodio”, kaže Marchán, “pa ova situacija u Španjolskoj nije nešto s čime se ne znamo nositi”.

Raphael Minder