Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Uran poskupljuje za 60 posto zbog nuklearnog programa Kine i Indije

Autor: Miho Dobrašin
24. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Nuklearni planovi Indije i Kine trebali bi pokrenuti rekordnu proizvodnju u Australiji, Kanadi i Kazahstanu

Cijena urana mogla bi ove godine skočiti čak 58 posto, sa sadašnje razine od 57 dolara za funtu urana na 90 dolara, procjene su investcijske banke Goldman Sachs te rudarske kompanije Rio Tinto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Njihove prognoze temelje se na novim nuklearnim programima u Kini i Indiji koji bi trebali dati dosad neviđen zalet ovoj industriji, posebice nakon teške prošle godine. Naime, lani je cijena urana pala 57 posto kao posljedica razornog potresa u Japanu koji je oštetio najveće nuklearno postrojenje na svijetu, dok su istovremeno Njemačka i Velika Britanija odlučile zatvoriti stara postrojenja upitne ispravnosti. Prošle godine se tako potrošnja urana smanjila 2 posto, što je, kako ističu u British Petroleumu, od 1970. tek treći takav slučaj. Planovi Indije i Kine trebali bi pokrenuti rekordnu proizvodnju u Kanadi, Australiji i Kazahstanu gdje se nalaze najveće svjetske zalihe. Indija će ove godine pokrenuti tri nuklearna postrojenja, a iduće godine u planu je gradnja dodatnih šest u Kini, Rusiji, Indiji, Japanu i Kanadi. Prema podacima Svjetske nuklearne agencije, Kina je lani pokrenula dva postrojenja, a tri su u planu za 2011. godinu. Iran također ne odustaje od svog nuklearnog programa koji je zaoštrio odnose te zemlje i SAD-a te Europske unije. Globalna potražnja za uranom mogla bi rasti po istoj stopi kao i potražnja za naftom, odnosno iznositi 0,8 posto, smatraju analitičari Deutsche Banka. “Prvi val rasta cijene doći će iz brzorastućih privreda”, ističe John Wong, fond menadžer iz Londona. On napominje kako su ulagačima ugljen, plin i nafta posebno zanimljivi zbog izraženog rasta njihove vrijednosti, a to sada postaje i uran. S druge strane, najveća prepreka razvoju nuklearne energije je zabrinutost u pogledu sigurnosti i rizika kojeg nose sa sobom takva postrojenja. Kasnih 70-ih gradnja najavljenih reaktora je zaustavljena pod utjecajem protesta vezanih uz okoliš, dok su nesreće u Pennsylvaniji u SAD-u 1979. godine te Černobilu u Ukrajini 1986. godine dodatno okrenuli javnost protiv ovog oblika dobivanja energije.

Cijena urana mogla bi ove godine skočiti čak 58 posto, sa sadašnje razine od 57 dolara za funtu urana na 90 dolara, procjene su investcijske banke Goldman Sachs te rudarske kompanije Rio Tinto.

Njihove prognoze temelje se na novim nuklearnim programima u Kini i Indiji koji bi trebali dati dosad neviđen zalet ovoj industriji, posebice nakon teške prošle godine. Naime, lani je cijena urana pala 57 posto kao posljedica razornog potresa u Japanu koji je oštetio najveće nuklearno postrojenje na svijetu, dok su istovremeno Njemačka i Velika Britanija odlučile zatvoriti stara postrojenja upitne ispravnosti. Prošle godine se tako potrošnja urana smanjila 2 posto, što je, kako ističu u British Petroleumu, od 1970. tek treći takav slučaj. Planovi Indije i Kine trebali bi pokrenuti rekordnu proizvodnju u Kanadi, Australiji i Kazahstanu gdje se nalaze najveće svjetske zalihe. Indija će ove godine pokrenuti tri nuklearna postrojenja, a iduće godine u planu je gradnja dodatnih šest u Kini, Rusiji, Indiji, Japanu i Kanadi. Prema podacima Svjetske nuklearne agencije, Kina je lani pokrenula dva postrojenja, a tri su u planu za 2011. godinu. Iran također ne odustaje od svog nuklearnog programa koji je zaoštrio odnose te zemlje i SAD-a te Europske unije. Globalna potražnja za uranom mogla bi rasti po istoj stopi kao i potražnja za naftom, odnosno iznositi 0,8 posto, smatraju analitičari Deutsche Banka. “Prvi val rasta cijene doći će iz brzorastućih privreda”, ističe John Wong, fond menadžer iz Londona. On napominje kako su ulagačima ugljen, plin i nafta posebno zanimljivi zbog izraženog rasta njihove vrijednosti, a to sada postaje i uran. S druge strane, najveća prepreka razvoju nuklearne energije je zabrinutost u pogledu sigurnosti i rizika kojeg nose sa sobom takva postrojenja. Kasnih 70-ih gradnja najavljenih reaktora je zaustavljena pod utjecajem protesta vezanih uz okoliš, dok su nesreće u Pennsylvaniji u SAD-u 1979. godine te Černobilu u Ukrajini 1986. godine dodatno okrenuli javnost protiv ovog oblika dobivanja energije.

U Japanu su neki projekti odgođeni dok se ne vrati povjerenje građana nakon nedavnog potresa i oštećenja tamošnjeg postrojenja. “Ne treba smetnuti s uma da se radi o industriji koja preko noći može pasti na koljena, i to kao posljedica jedne nesreće ili terorističke akcije”, kaže Paul Hannon, analitičar tvrtke VM Group iz Londona. Prema podacima američke konzultantske kuće TradeTech, prošle je godine svjetska potražnja iznosila 66,500 metričkih tona. Potrošnja bi do 2020. godine mogla skočiti 55 posto na 102 tisuće tona, procjenjuju analitičari australskog Macquarie Groupa. U Deutsche Banku očekuju da će cijena urana snažnije skočiti u trećem kvartalu ove godine zbog veće potražnje elektroenergetskih kompanija te zasad ograničene ponude. Cijene su sada na toliko niskoj razini da mnogim kompanijama i rudnicima nije isplativa proizvodnja, kažu u Merrill Lynchu. U prvom kvartalu ove godine najveći svjetski proizvođač urana, kanadski Cameco, utrošio je 44 američka dolara za funtu urana. Južnoafrička Republika, koja se bori s velikim nestašicama struje, najavila je dodjelu ugovora vrijednog 15 milijardi dolara za izgradnju nuklearne elektrane. Britanska vlada pak smatra da će ovim putem smanjiti emisiju štetnih plinova te osigurati isporuke struje. Američki republikanski predsjednički kandidat John McCain izjavio je prošli tjedan da je potrebno udvostručiti broj nuklearnih reaktora kako bi se smanjila ovisnost o uvozu nafte. Njegov demokratski protivnik Barack Obama također je sklon ovoj vrsti energije. U SAD-u su u pogonu 104 nuklearna reaktora, a posljednji od njih izgrađen je 1990.

Autor: Miho Dobrašin
24. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close