Energoprojektova kompanija u Gani EP Ghana Limited ugovorila je dva posla ukupne vrijednosti 19,7 milijuna eura. Riječ je o izvođenju građevinsko-obrtničkih i instalacijskih radova na dva objekta. Poslovi su zaključeni prije održavanja ministarskog skupa nesvrstanih zemalja u povodu 50. obljetnice prvog zasjedanja država trećeg svijeta, kada je Beograd bio domaćin konferencije na kojoj su sudjelovali šefovi i predsjednici vlada 25 zemalja. Sada je na obilježavanje jubileja došlo predstavnika iz 106 država.

Velik potencijal
Iako je riječ o diplomatskom skupu, domaćin ga je nastojao iskoristiti za promociju srpskoga gospodarstva kako bi obnovio ekonomske odnose s državama trećeg svijeta te kako bi povećanim izvozom Srbija lakše prebrodila ekonomsku krizu. Ima dvije opcije: MMF s kojim je postignut sporazum o preventivnom dobivanju zajma od milijardu eura i izvoz. Dok je prva izvjesna, druga je upitna, što pokazuje i pad industrijske proizvodnje od 5,7 posto u posljednja tri mjeseca, što je znak da se strana potražnja hladi unatoč statističkim podacima prema kojima je srpski izvoz u prvih pet mjeseci vrijedio 4,7 milijardi dolara, odnosno 30,5 posto više u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Potencijalnim partnerima iz nesvrstanih predstavilo se 18 srpskih kompanija, među kojima Institut za kukuruz Zemun Polje, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, PKB korporacija, IMT, IMR, Jugoimport SDPR, Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, Energoprojekt, Putevi Užice, Amiga, Fabrika vagona Kraljevo, Ktitor. Osim njih na izložbi koju su zajednički organizirale privredne komore Srbije i Beograda te Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) proizvodne potencijale predstavili su i Institut “Torlak”, Beohemija, Galenika kao i Institut “Mihajlo Pupin”, Pupin Telekom i Vlatacom. Zorica Jekić, savjetnica u PKS Zori, smatra da postoji velik potencijali za obnovu i unapređenje gospodarske suradnje u raznim sektorima s državama Pokreta nesvrstanih, među kojima su brzo rastuće ekonomije poput Indije, Indonezije i JAR-a. Iako je izložba priređena s velikim ambicijama, njezin je uspjeh upitan zbog slaboga izvoznog potencijala srpskoga gospodarstva. U svakom slučaju, riječ je o dugoročnom potezu, a Srbiji je potrebna brza izvozna ekspanzija. U ovom bi trenutku bilo preuranjeno davati konačan sud o tome hoće li zemlje trećeg svijeta prihvatiti pruženu srpsku ruku.

Konkurentno samo oružje
U dosadašnjem srpskom izvozu prednjače poljoprivredni i prehrambeni proizvodi te sirovine i repromaterijal. Srpski izvoz je dosad bio okrenut tržištu Europske unije (55%) i zemljama sporazuma Cefta kamo je zajedno s EU lani plasirano oko 80 posto ukupnog izvoza koji je lani iznosio 7,3 milijarde dolara. Znatan udjel u izvozu imaju tvrtke, što su ih osnovale strane kompanije, osobito iz Italije i Njemačke. Upitnost širenja srpskog izvoza na tržišta zemalja “nesvrstanoga svijeta” rezultat je slabe ponude. Građevinska operativa, koja je svojedobno u tim zemljama izvodila radove vrijedne više milijardi dolara, sada je pred krahom. Njezin samostalni nastup teško je ostvarljiv zbog nedovoljnoga financijskog potencijala. Srpske vlasti najviše se uzdaju u izvoz vojne industrije koja se oporavila. Njezino glavno tržište su upravo zemlje trećeg svijeta, u koje je lani izvezeno raznog oružja i vojne opreme od gotovo milijardu dolara.