Velike subvencije za poljoprivrednike glavna je tema rasprava uoči početka pregovora o budžetu za predstojeće proračunsko razdoblje EU od 2014. do 2020. Naime, EK želi smanjiti davanja namijenjena poljoprivredi na koju je lani izdvojeno gotovo polovica proračuna EU, a u čemu je podržava Velika Britanija i skandinavske zemlje.

Velikima najviše
S druge strane, u obrani najizdašnijeg sustava poljoprivredne politike na svijetu najglasnija je Francuska a uz nju je stala još 21 zemlja Europske unije. Nastojanja Pariza da očuva postojeći sustav subvencija ne čudi jer francuski poljoprivrednici dobivaju i najviše novca iz 56 milijardi eura vrijednog godišnjeg proračuna EU za poljoprivredu. Pogotovo uzme li se u obzir da je francuskim poljoprivrednicima preklani isplaćeno 10 milijardi eura u subvencijama. Zajednička poljoprivredna politika (CAP) kamen je spoticanja izdataka iz budžeta dok EK želi smanjiti udio novca namijenjenog poljoprivredi jer je Europa pod pritiskom u svjetskim trgovinskim pregovorima da smanji subvencije zbog siromašnih poljoprivrednika u zemljama u razvoju. Pritisak na Bruxelles jača dok Velika Britanija i skandinavske zemlje žele više konkurencije na poljoprivrednom tržištu kako bi se otvorio prostor za financiranje drugih prioriteta. Sustav subvencija na meti je kritika zbog principa po kojem je površina zemlje temelj za izračunavanje financijske pomoći, pa stoga i ne čudi da najviše pomoći dobivaju i najveća poljoprivredna zemljišta. Sukladno tome većina poljoprivrednika dobiva manji dio jer budući da subvencije ovise o veličini zemljišta, 80 posto korisnika poljoprivredne pomoći dobiva oko 20 posto subvencija. Od sustava poljoprivrednih subvencija u EU najviše profitiraju Francuska, Njemačka i Španjolska dok s druge strane Velika Britanija kao i Nizozemska koje značajno doprinose budžetu EU, dobivaju manje subvencija jer imaju manji poljoprivredni sektor.

Istok i zapad
Problem je i činjenica da poljoprivrednici u zemljama članicama na istoku Europe dobivaju i trećinu manje subvencija po hektaru od kolega na zapadu EU, a sukladno sporazumu dogovorenom prije njihova priključenja EU 2004. i 2007. Primjerice, poljoprivrednik u Letoniji u prosjeku dobiva manje od 90 eura po hektaru izravnih plaćanja dok belgijski poljoprivrednik dobiva gotovo 450 eura za hektar, pokazuju podaci EK.

Konsolidacija

Francuska veza
Francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire na sastanku u Parizu u studenom okupio je kolege iz 21 europske zemlje radi podupiranja snažne i izdašno financirane Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Zemlje istočne Europe na Pariškoj su se konferenciji također izjasnile u korist bolje financiranoj pomoći za poljoprivredu.