EN DE

Ulagači oprez – niske kamatne stope mogu stvoriti novi balon

Autor: Miho Dobrašin
11. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Jeftin novac putem niskih kamatnih stopama središnjih banaka može potaknuti špekulativna ulaganja

Efekt besplatnog novca je i više nego značajan. Dok su samo prije godinu dana ulagači u panici govorili o novoj Depresiji, danas svjetski dionički indeks MSCI pokazuje 70 postotni rast u odnosu na ožujak kada je dotaknuo dno. Snažan rast može se u prvom redu pripisati izrazito niskim kamatnim stopama, od jedan posto ili niže, u Sjedinjenim Državama, Japanu, Britaniji i eurozoni, gdje su ulagači ohrabreni krenuli stavljati novce u rizičniju imovinu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Unatoč silnoj prošlogodišnjoj panici cijene imovine nisu dosegnule tako niske razine kao što je bio slučaj u nekim ranijim krizama. Na američkom tržištu nekretnina, od kuda je globalna kriza krenula, cijene nekretnina i dalje su precijenjene za oko 30 posto, dok su u Britaniji, Hong-Kongu, Australiji i Španjolskoj i do 50 posto iznad realnih vrijednosti, piše The Economist. Istovremeno, dionička tržišta su još uvijek sramežljiva. Tako su cijene američkih dionica oko 25 posto niže u odnosu na razinu iz 2007. godine. Međutim, još uvijek su 50 posto više ako se uzme u obzir dugi rok. Panične prodaje dionica i nemogućnosti brojnih zemalja da financiraju dugove izazvali su potrebu za snažnom reakcijom središnjih banaka koje su stabilizirale tržišta. Sada, pak, postoji opasnost od stvaranja novih balona. Osim visokih cijena imovine, dva klasična simptoma balona su snažan rast kredita u privatnom sektoru te eksplozija entuzijazma za pojedinom imovinom. Doduše, još uvijek nisu prisutni niti jedan niti drugi. Pa ipak, što duže kamatne stope budu na ovako niskim razinama, odnosno blizu nule, veća je vjerojatnost da će se pojaviti simptomi i u konačnici novi balon. Njihovo pojavljivanje najizglednije je na tržištima u nastajanju, gdje stope rasta stvaraju pretjerani optimizam kod ulagača i gdje vezivanje valuta ograničava monetarnu politiku. Dobri izgledi za kreiranje velikih balona postoje u sektoru sirovina, tj. roba. Središnje banke imaju čitav niz alata za sprečavanje špekulativnog rasta cijena, poput primjerice prisiljavanja banaka da povećaju rezerve kapitala. Kao što je predsjednik američkog Feda Ben Bernanke izjavio prošli tjedan rast cijena američkih nekretnina trebalo je regulirati putem regulacije banaka. Najvažnije oruđe su svakako kamatne stope, no njihovo spuštanje bilo bi kontroverzno s obzirom na još uvijek neizvjesan oporavak gospodarstava. Unatoč tome što vlade diljem svijeta upravo tako promatraju stvari, tražeći niske kamatne stope u cilju stimuliranja privreda, ulagači bi ipak trebali biti oprezni. Najveća briga proizlazi iz sadašnje kombinacije prilično visokih cijena imovine, niskih kamatnih stopa i ogromnih fiskalnih deficita, što je neodrživo. Kamatne stope ostat će niske jedino ako gospodarski rast bude nizak. No ako gospodarski rast bude nizak, profiti neće rasti dovoljno brzo da bi opravdali trenutne cijene dionica, a niti dohoci neće biti dovoljni da bi se plaćale sadašnje cijene nekretnina. S druge strane ukoliko su tržišta u pravu glede gospodarskog rasta, i ukoliko je sadašnji oporavak održiv, onda bi krajem godine središnje banke trebale reagirati spuštanjem kamatnih stopa, odnosno smanjenjem ponude jeftinog novca. U svakom slučaju ulagači moraju biti na oprezu. Pretjerani optimizam i povezani rast cijena dionica na bazi jeftinog novca može zavarati.

Efekt besplatnog novca je i više nego značajan. Dok su samo prije godinu dana ulagači u panici govorili o novoj Depresiji, danas svjetski dionički indeks MSCI pokazuje 70 postotni rast u odnosu na ožujak kada je dotaknuo dno. Snažan rast može se u prvom redu pripisati izrazito niskim kamatnim stopama, od jedan posto ili niže, u Sjedinjenim Državama, Japanu, Britaniji i eurozoni, gdje su ulagači ohrabreni krenuli stavljati novce u rizičniju imovinu.

Unatoč silnoj prošlogodišnjoj panici cijene imovine nisu dosegnule tako niske razine kao što je bio slučaj u nekim ranijim krizama. Na američkom tržištu nekretnina, od kuda je globalna kriza krenula, cijene nekretnina i dalje su precijenjene za oko 30 posto, dok su u Britaniji, Hong-Kongu, Australiji i Španjolskoj i do 50 posto iznad realnih vrijednosti, piše The Economist. Istovremeno, dionička tržišta su još uvijek sramežljiva. Tako su cijene američkih dionica oko 25 posto niže u odnosu na razinu iz 2007. godine. Međutim, još uvijek su 50 posto više ako se uzme u obzir dugi rok. Panične prodaje dionica i nemogućnosti brojnih zemalja da financiraju dugove izazvali su potrebu za snažnom reakcijom središnjih banaka koje su stabilizirale tržišta. Sada, pak, postoji opasnost od stvaranja novih balona. Osim visokih cijena imovine, dva klasična simptoma balona su snažan rast kredita u privatnom sektoru te eksplozija entuzijazma za pojedinom imovinom. Doduše, još uvijek nisu prisutni niti jedan niti drugi. Pa ipak, što duže kamatne stope budu na ovako niskim razinama, odnosno blizu nule, veća je vjerojatnost da će se pojaviti simptomi i u konačnici novi balon. Njihovo pojavljivanje najizglednije je na tržištima u nastajanju, gdje stope rasta stvaraju pretjerani optimizam kod ulagača i gdje vezivanje valuta ograničava monetarnu politiku. Dobri izgledi za kreiranje velikih balona postoje u sektoru sirovina, tj. roba. Središnje banke imaju čitav niz alata za sprečavanje špekulativnog rasta cijena, poput primjerice prisiljavanja banaka da povećaju rezerve kapitala. Kao što je predsjednik američkog Feda Ben Bernanke izjavio prošli tjedan rast cijena američkih nekretnina trebalo je regulirati putem regulacije banaka. Najvažnije oruđe su svakako kamatne stope, no njihovo spuštanje bilo bi kontroverzno s obzirom na još uvijek neizvjesan oporavak gospodarstava. Unatoč tome što vlade diljem svijeta upravo tako promatraju stvari, tražeći niske kamatne stope u cilju stimuliranja privreda, ulagači bi ipak trebali biti oprezni. Najveća briga proizlazi iz sadašnje kombinacije prilično visokih cijena imovine, niskih kamatnih stopa i ogromnih fiskalnih deficita, što je neodrživo. Kamatne stope ostat će niske jedino ako gospodarski rast bude nizak. No ako gospodarski rast bude nizak, profiti neće rasti dovoljno brzo da bi opravdali trenutne cijene dionica, a niti dohoci neće biti dovoljni da bi se plaćale sadašnje cijene nekretnina. S druge strane ukoliko su tržišta u pravu glede gospodarskog rasta, i ukoliko je sadašnji oporavak održiv, onda bi krajem godine središnje banke trebale reagirati spuštanjem kamatnih stopa, odnosno smanjenjem ponude jeftinog novca. U svakom slučaju ulagači moraju biti na oprezu. Pretjerani optimizam i povezani rast cijena dionica na bazi jeftinog novca može zavarati.

Vladin dug

Proračunski deficiti
Najveći rizik na tržištima predstavlaju ipak iznimno visoki budžetski deficiti. Vlade su preuzimanjem dugova i gubitaka privatnih tvrtki proizvele dugove koje će biti teško vraćati. Dug američke i britanske vlade iznosi oko 10 posto njihovog BDP-a. Brojni ulagači žele vidjeti jasne planove o vraćanju dugova, odnosno traži se jasna poruka da će nagomilani deficiti biti smanjeni u nadolazećim godinama.

Strah investitora
Investitori žele da se deficiti smanje kresanjem državnih izdataka, a ne uvođenjem novih poreza. S druge strane političari, napose oni kojima se bliže izbori, baš se i ne slažu s takvom idejom. Ulagači su uplašeni i vijestima o nemogućnosti podmirenja duga Dubaia, izgledima Grčke da vrati svoj dug, ali i sukobom Islanda i Britanije oko isplate štediša.

Autor: Miho Dobrašin
11. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close