Pod teretom niske domaće potrošnje u Sjedinjenim Američkim Državama, Wal-Mart je potražio nešto drugo čime će povećati prodaju. Najveći svjetski maloprodajni lanac okrenuo je pogled prema kontinentu na kojemu uopće nije prisutan – prema Africi.

Posljednja je to u nizu tvrtki iz razvijenog svijeta, koji se trenutno nalazi u gospodarskoj stagnaciji, koja pokušava ostvariti rast na možda posljednjem netaknutom području međunarodne trgovine. “Tu su prisutne visoke stope rasta i razmjerno veliki broj stanovnika za kojega nema dovoljno ponude”, rekao je Colin Coleman, čelni čovjek tvrtke Goldman Sachs na području subsaharske Afrike. Na mnogim su mjestima još uvijek prisutni rizici koji se tradicionalno vežu uz Afriku, kao što je prevrtljiva ili korumpirana lokalna vlast te iznenadni izljevi nasilja. No, kako se mnoge od tih zemalja sve više razvijaju, strani investitori pokušavaju iskoristiti razvoj srednjeg sloja.Wal-Mart je ove godine za 2,4 milijarde dolara kupio južnoafrički Massmart, maloprodajnog diva s trgovinama u 13 država s područja subsaharske Afrike. I dok se veći dio trgovina i supermarketa te tvrtke nalazi u razmjerno razvijenoj Južnoj Africi, Massmart se također snažno oslanja na tržišta u Bocvani, Nigeriji i Ugandi.“Južna Afrika za Wal-Mart predstavlja sjajnu priliku za rast te nam nudi platformu za razvoj i širenje u druge afričke države”, izjavio je Wal-Martov izvršni direktor za Afriku Andy Bond kad je ta tvrtka podnijela inicijalnu ponudu za Massmart. I korporacije i investitori polažu nade u takozvana granična tržišta kupujući rudnike u Zimbabveu, unajmljujući skladišta u zrakoplovnim lukama Urugvaja i preuzimanjem kreditnih kuća u Šri Lanki. Tvrde da su neke zemlje, poput Zimbabvea i Venezuele i dalje iznimno rizične.

No, velike zalihe minerala i ostalih resursa u tim zemljama za tvrtke i ulagače su poput zova sirena. Upravo su takva bogatstva ponukala indijski konglomerat Essar Group na osnivanje zajedničkog poslovanja na području prirodnih resursa s vladom Zimbabvea. Posao vrijedan 750 milijuna dolara trebao je oživjeti Tvrku za željezo i čelik Zimbabvea, koja se našla u problemima. No, to podrazumijeva suradnju s Robertom Mugabeom, državnim čelnikom čije je preuzimanje poljoprivrednih zemljišta otprije deset godina dovelo Zimbabve na rub propasti i otjeralo strane investitore. Ovakvi izleti u rizična politička okružja ne završavaju uvijek sretno. Afrička tvrtka Barrick Gold naučila je lekciju na teži način kad je kupila rudnik zlata u Tanzaniji. Lokalni rudari opetovano su pokušavali ukrasti komadiće zlata, što je dovodilo do krvavih sukoba sa zaštitarima i policijskim službenicima. U svibnju je policija usmrtila pet osoba kad je masa od nekoliko stotina ljudi mačetama i kamenjem pokušala napasti rudnik. Stručnjaci tvrde kako je poznavanje stanja u državi nezamjenjivo i ključno. Tvrtke često surađuju s vladama ili lokalnim poslovnim stručnjacima prije nego se odluče za dolazak na tržište. Menadžeri SABMillera, diva u proizvodnji pića, 2009. godine su odletjeli u južni Sudan, koji se još uvijek oporavljao od građanskog rata radi pregovora o otvaranju novog pogona ondje.

No umjesto da su sjedili za stolom i potpisivali ugovore, menadžeri su kupili traktor za lokalnu zajednicu te stanovnicima obećali plaćati takse i osigurati pitku vodu. Također su zaklali kravu.“Ne možete jednostavno poslati hrpu tipova s aktovkama da pokušaju sklopiti posao”, rekao je Mark Bowman, izvršni direktor SABMillerovih djelatnosti u Africi. Prvi poslovi sklopljeni u zemljama u razvoju su oni vezani uz dobra poput nafte ili metala. Kako te države napreduju, sljedeće na redu su tvrtke koje trguju potrošačkom robom, koje se bave medijima te telekomunikacijama.Indijski telekomunikacijski div Bharti Airtel prošle je godine kupio tvrtku Zain Africa za devet milijardi dolara, čime je ojačao svoju prisutnost u petnaest afričkih zemalja, među kojima su Gabon i Burkina Faso. Ovaj posao također je naglasio još jedan fenomen. Takozvane BRIC zemlje također traže nova područja koja će im omogućiti rast. Odluka koje su zemlje vrijedne rizika zna biti vrlo teška. No, jedna se stvar promijenila. Raniji investitori povlačili bi ulaganja na prvi znak nevolje, ali posljednji val razvoja doima se trajnijim, tvrde stručnjaci. “Često se događalo povlačenje kapitala s rizičnih mjesta”, rekao je Tihir Sarkar, partner u međunarodnom pravnom uredu Cleary Gottlieb Steen & Hamilton. “Međutim, razlika je u tome što su ulagači sada postali malo profinjeniji, pa su spremniji ostaviti novac u zemlji dok se situacija ne smiri.”

Azam Ahmed i Michael J. De La Merced