Snažan rast cijena hrane i nafte, slabljenje dolara, zahtjevi za biogorivom i siromašne žetve višestruko su povećali troškove UN-ova Svjetskog programa za hranu (WFP). Situaciju pogoršava činjenica da će WFP trebati dodatna financijska sredstva čak i ako broj ljudi kojima treba pomoć ostane isti. No taj broj dramastično raste. Agencija je prošlog mjeseca apelirala na veće novčane donacije kako bi se pokrili nedostaci koji su porasli na 500 milijardi dolara, a i dalje rastu. Priopćeno je kako će Agencija zbog nedostataka biti prinuđena smanjiti obroke ili umanjiti broj ljudi kojima pruža pomoć. Najranjivije je stanovništvo siromašnih dijelova Sudana koje isključivo ovisi o pomoći. Dužnosnike WFP-a posebno zabrinjava i činjenica da je broj siromašnih kojima treba pomoć u porastu. To je urbana sirotinja iz Afganistana, za koje je vlada zatražila hitnu pomoć, te obitelji iz Srednje Amerike koje ovise o novcu što im šalje rodbina iz inozemstva, ali koje zbog rasta cijena žita i kukuruza ne mogu sastaviti kraj s krajem. “To je novi problem”, rekao je John Aylieff, koordinator analitičkog odjela WFP-a. Aylieff i njegovo osoblje promatra prehrambene probleme stanovnika iz 121 zemlje, od kojih se 40 nalazi u opasnosti od ozbiljne pothranjenosti ili već pati od nje. Kriteriji uključuju koliko zemlja ovisi o uvozu hrane, koliki je broj urbanog stanovništva, koja je stopa inflacije i koliko mnogo kućanstva troše na hranu (u Burundiju je to, primjerice, 77 posto, dok u Americi taj broj iznosi 10 posto). WFP-ovi stručnjaci predviđaju da će u kratkoročnom periodu doći do sukoba zbog hrane i političkih nereda, kao što je to nedavno bio slučaj u Pakistanu, Indoneziji i Egiptu. Dugoročno, WFP predviđa da će u siromašnim zamljama doći do pogoršanja zdravstvenog stanja te pada edukaciji stanovništva.
(LA Times)