Osnivanje zajedničkog željezničkog poduzeća Hrvatske, Slovenije i Srbije za veći dio srpskih političara i gospodarstvenika početak je zbližavanja na “ekonomskom polju” od kojeg će sve strane imati koristi. Bez obzira na takav optimističan pogled postoje i sumnje među ekonomistima koji smatraju da građani od takvog povezivanja neće imati osobitu korist. U Srbiji ima dosta onih koji strahuju kako će zemlja postati ekonomska kolonija jačih ekonomija Hrvatske i Slovenije.

Ubrzati prijevoz
Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, smatra kako će od ujedinjenja željezničkih poduzeća korist imati samo zaposleni u toj djelatnosti, dok ostali mogu računati na posrednu pogodnost u slučaju da željeznica ostvaruje bolje poslovne rezultate, pa će se odvajati manja sredstva iz državne blagajne za subvencije. Prema njegovom mišljenju, taj boljitak neće dugo trajati, jer je prethodno potrebno poboljšati željezničku infrastrukturu kako bi se ubzao brži prijevoz robe i putnika. Ni zajednička zrakoplovna flota Jat Airwaysa i Montenegro Airlinesa neće, prema mišljenju Prokopijevića, riješiti teškoće tih kompanija.Ekonomist Aleksandar Stevanović smatra kako veća ekonomska suradnja može biti korisna ako iza nje stoje ekonomski interesi, a ne političke odluke. Njegov kolega Milan Nikolić ističe da prve korake približavanja ne treba shvatiti kao uvod u značajnije povezivanje, jer njega nije bilo ni u zajedničkoj državi. Tada je Srbija izvozila dvostruko više u druge republike nego u inozemstvo, ali sada u njoj ima daleko veći broj poduzeća iz Hrvatske i Slovenije, nego u vrijeme postojanja SFRJ, što znači da su srpska poduzeća tada imala više posla nego sada.Unatoč sumnjama, dominiraju pogledi prema kojima bi Srbija mogla imati velike koristi od stvaranja tzv. “Jugosfere”, odnosno povezivanja poduzeća s područja bivše Jugoslavije. Ljubodrag Savić, profesor s beogradskog Ekonomskog fakulteta, uz upozorenje kako se ne smije očekivati dominacija srpskog gospodarstva u toj suradnji, jer je tamošnja ekonomija u ovom trenutku slabija od hrvatske i slovenske, ocjenjuje kako je uvijek dobro povezivanje s jačima od sebe. Savić pogodnost za domaće gospodarstvo prije svega vidi u tome da preko Slovenije proizvodi iz Srbije lakše izađu na europsko tržište.

Logističko središte
Prema ocjenama u gospodrstvenim krugovima, najveće pogodnosti Srbija može očekivati od zajedničkog nastupa za iskorištavanje Dunava. Pruža se cijeli niz mogućnosti u boljoj eksploataciji potencijala koje pruža jedna od najvećih europskih rijeka. Srbija zbog duge dunavske obale od 588 kilometara na tom području namjerava izgraditi intermodalni punkt za riječni, željeznički, zračni i cestovni promet, tako da to bude jako logističko središte jugoistočne Europe.