EN DE

U Srbiji ove godine 17.000 malih poduzetnika zatvorilo obrte

Autor: Rato Petković
30. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Obrtnike guši ilegalna konkurencija

U prvoj polovici godine više od 17.000 malih poduzetnika zatvorilo je svoje obrte u Srbiji. To je tisuću više nego u cijeloj lanjskoj godini. Samo u srpnju zatvoreno je gotovo 1,5 tisuću obtrta. Glavni uzrok je kriza koja je dovela do pada kupovne moći stanovništva, pa su obrtnici ostali bez posla. U Beogradu se za iznajmljivanje nudi tisuće napuštenih lokala, ali ne postoji zanimanje za njih. Osim toga, velike su i pritužbe na nelojalnu konkurenciju kineskih trgovaca koji su preplavili srpsko tržište svojom robom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Siva zona
Mnogi registrirani poduzetnici izlaz su potražili odlaskom u tzv. sivu zonu izbjegavajući tako plaćanje poreza i drugih obveza prema državi. Takav postupak se objašnjava slabom zainteresiranošću nadležnih državnih organa da ih zaštiti od nelojalne konkurencije.Prema riječima Miroslava Miladinovića, predsjednika Skupštine Zajednice poduzetnika, glavni razlog bijega u sivu zonu je nedjelotvornost inspekcijskih službi, tako da je u legalno registriranim obrtima promet pao za 50 posto.

U prvoj polovici godine više od 17.000 malih poduzetnika zatvorilo je svoje obrte u Srbiji. To je tisuću više nego u cijeloj lanjskoj godini. Samo u srpnju zatvoreno je gotovo 1,5 tisuću obtrta. Glavni uzrok je kriza koja je dovela do pada kupovne moći stanovništva, pa su obrtnici ostali bez posla. U Beogradu se za iznajmljivanje nudi tisuće napuštenih lokala, ali ne postoji zanimanje za njih. Osim toga, velike su i pritužbe na nelojalnu konkurenciju kineskih trgovaca koji su preplavili srpsko tržište svojom robom.

Siva zona
Mnogi registrirani poduzetnici izlaz su potražili odlaskom u tzv. sivu zonu izbjegavajući tako plaćanje poreza i drugih obveza prema državi. Takav postupak se objašnjava slabom zainteresiranošću nadležnih državnih organa da ih zaštiti od nelojalne konkurencije.Prema riječima Miroslava Miladinovića, predsjednika Skupštine Zajednice poduzetnika, glavni razlog bijega u sivu zonu je nedjelotvornost inspekcijskih službi, tako da je u legalno registriranim obrtima promet pao za 50 posto.

Švercana roba
Najraširenija djelatnost u sivoj zoni je tekstilna. Prema tvrdnjama poduzetnika, 50 posto tog tržišta pokriveno je švercanom robom, što vlasnike legalnih tvornica tjera da smanjuju broj zaposlenih, pa čak i zaustavljaju proizvodnju.

Procjena

Nelegalne radionice
Prema neslužbenim podacima u komisijskim dućanima godišnje se nelegalno proda robe u vrijednosti od 700 milijuna eura. Procjena je da u Srbiji radi oko 6000 nelegalnih tekstilnih radionica. Udio tekstilne industrije u gospodarstvu iznosi 9,5 posto po zaposlenosti.

Autor: Rato Petković
30. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close