Naglo povećanje globalne populacije, klimatske promjene, nestašica energije, smanjene zaliha ribe, sve su to znakovi koji upućuju na to da društvo više nije u stanju prehranjivati samo sebe, bit će zaključak novog izvješća britanske Agencije za okoliš, hranu i poljoprivredu (Defra). U postavljanju nove strategije za hranu koja se odnosi na idućih 20 godine članovi agencije će naglasiti da se javnost mora pomiriti sa potrebom za genetski modificiranom hranom; da članstvo u Eurospkoj uniji pvećava trošak svakog obroka u Velikoj Britaniji za 52 funte; te da bi hrana morala biti točno označena iz koje zemlje dolazi kako bi potrošači mogli lakše odabrati.

Trenutna proizvodnja hrane treba reformu i zbog činjenice kako proizvodi previše stakleničkih plinova, previše je birokratizirana i ne polaže dosta pažnje na kvalitetu i uporabu vode, stoji u izvješću pod nazivom “Hrana 2030”. Izvješće također upozorava kako se prehrambena industrija treba pripremiti za “iznenadne šokove” poput prirodnih katastrofa, problema u opskrbi energijom i transportom. Najavljujući izvješće premijer Gordon Brown trebao bi reći kako Veliku britaniju čekaju veliki izazovi koji znače da se o cijelom procesu prehrane treba početi razmišljati drugačije. Proizvođači hrane trebaju više poraditi na kvaliteti soli, vode, zaštiti resursa i klime o kojoj će ovisiti. Prema premijeru Brownu Britance čeka i izazov kako prehraniti više ljudi i to globalno te kako promijeniti prehrambene navike uvođenjem zadravijih dijeta. Inače, britanski farmeri već su više puta optužili vlasti kako ih zanemaruju i gledaju kako u proteklih par godina dio farmera nestaje. Nova prehrambena strategija koju će u četvrtak predstaviti Hilary Benn, ministrica za okoliš, trebala bi potrošače potaknuti da bacaju manje hrane i da prihvate zdraviji način prehrane. Nova strategija preporuča i prihvaćanje GMO hrane kao potrebe za stvaranjme sigurnih zaliha do 2030. godine. Tako u izvješću stoji “činjenica je da je pred nama veliki izazov hranjenje svjetske populacije koja raste, klimatskih promjena i pritiska koji vršimo nad obradivim površinama tako da moramo osigurati stabilna priljev hrane. Također moramo osigurati valjane i pravovremene informacije kako bi ljudi lakše birali što jedu. Pravilna prehrana imat će veliki utjecaj ne samo na naše zdravlje već i na našu ekonomiju, a najvažnije i na stabilnost”. Inače, Ujedinjeni narodi procjenjuju kako bi se proizvodnja hrane u svijetu do 2030. godine morala podići za 40 posto, do 2050. za 70 posto kako bi se prehranila predviđena populacija od devet milijardi ljudi.Nova strategija također veliku pažnju posvećuje označavanju porijekla hrane. Prema naputcima preporuča se jasno i vidljivo označavnje porijkela hrane kao potreba da se ljudima dopusti izbor što jesti.