Svastika je ovdje nezakonita, baš kao i Hitlerov pozdrav. Nijemci su tek nakon nekoliko desetljeća borbe protiv tih znakova shvatili da ideje koja iza njih stoje nije lako iskorijeniti.
Međutim, pitanje s kojim se njemačka vlast danas suočava jest hoće li zbog guranja tih ideja pod tepih one kratkoročno biti još radikalnije, a dugoročno privlačnije baš zato što su zabranjene. U raspravi o širenju krajnje desnice diljem Europe Njemačka je, iz očitih razloga vezanih za svoju prošlost, bila iznimka. Tipičnim strankama krajnje desnice koje su toliko česte u drugim dijelovima Europe ovdje nema ni traga. No antiislamističke i antiuseljeničke težnje koje su se Starim kontinentom proširile u proteklih godinu dana u Njemačkoj su naišle na plodno tlo, naročito nakon što se knjiga izvršnog direktora središnje njemačke banke Thila Sarazina, koji je muslimane optužio za “poglupljivanje” Njemačke, prodala u više od milijun primjeraka. U listopadu prošle godine kancelarka Angela Merkel izjavila je da je ideja multikulturalizma “potpuno podbacila”. U isto je vrijeme Zaklada Friedrich Ebert, organizacija povezana s ljevičarskom Socijaldemokratskom strankom, objavila rezultate istraživanja koji su pokazali da gotovo trećina Nijemaca smatra da su stranci u njihovu zemlju došli iskoristiti socijalne povlastice te da se gotovo 60 posto njih zalaže za restrikcije u prakticiranju islama. “Desničarskim se strankama pruža velik potencijal u obliku mržnje i ksenofobije”, smatra Daniela Colbe, zastupnica Socijaldemokratske stranke porijeklom iz Istočne Njemačke, gdje je desnica posebno uzela maha. “Najviše se bojim pojave nekog karizmatičnog pojedinca koji će taj potencijal vješto iskoristiti.” Zasad se nitko na taj korak nije odvažio jer povijesni su tabui jednostavno presnažni. “Mnogima nije ugodno javno izraziti mišljenje jer ih odmah pribijaju na stup srama”, kaže Alexander Neidlein, izvršni direktor krajnje desničarske Nacionaldemokratske stranke iz jugozapadne savezne pokrajine Baden-Württemberg. “U drugim je europskim državama situacija drukčija jer nemaju povijest kakvu mi imamo.” Za razliku od populističkih desničarskih stranaka, kao što su Pravi Finci, Danska narodna stranka ili francuska Nacionalna fronta, ovdašnji Nacionaldemokrati nisu se izborili za mjesto u saveznom parlamentu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu