Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

U nacističkoj sjeni raste desničarstvo

Autor: The New York Times
28. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Svastika je ovdje nezakonita, baš kao i Hitlerov pozdrav. Nijemci su tek nakon nekoliko desetljeća borbe protiv tih znakova shvatili da ideje koja iza njih stoje nije lako iskorijeniti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Međutim, pitanje s kojim se njemačka vlast danas suočava jest hoće li zbog guranja tih ideja pod tepih one kratkoročno biti još radikalnije, a dugoročno privlačnije baš zato što su zabranjene. U raspravi o širenju krajnje desnice diljem Europe Njemačka je, iz očitih razloga vezanih za svoju prošlost, bila iznimka. Tipičnim strankama krajnje desnice koje su toliko česte u drugim dijelovima Europe ovdje nema ni traga. No antiislamističke i antiuseljeničke težnje koje su se Starim kontinentom proširile u proteklih godinu dana u Njemačkoj su naišle na plodno tlo, naročito nakon što se knjiga izvršnog direktora središnje njemačke banke Thila Sarazina, koji je muslimane optužio za “poglupljivanje” Njemačke, prodala u više od milijun primjeraka. U listopadu prošle godine kancelarka Angela Merkel izjavila je da je ideja multikulturalizma “potpuno podbacila”. U isto je vrijeme Zaklada Friedrich Ebert, organizacija povezana s ljevičarskom Socijaldemokratskom strankom, objavila rezultate istraživanja koji su pokazali da gotovo trećina Nijemaca smatra da su stranci u njihovu zemlju došli iskoristiti socijalne povlastice te da se gotovo 60 posto njih zalaže za restrikcije u prakticiranju islama. “Desničarskim se strankama pruža velik potencijal u obliku mržnje i ksenofobije”, smatra Daniela Colbe, zastupnica Socijaldemokratske stranke porijeklom iz Istočne Njemačke, gdje je desnica posebno uzela maha. “Najviše se bojim pojave nekog karizmatičnog pojedinca koji će taj potencijal vješto iskoristiti.” Zasad se nitko na taj korak nije odvažio jer povijesni su tabui jednostavno presnažni. “Mnogima nije ugodno javno izraziti mišljenje jer ih odmah pribijaju na stup srama”, kaže Alexander Neidlein, izvršni direktor krajnje desničarske Nacionaldemokratske stranke iz jugozapadne savezne pokrajine Baden-Württemberg. “U drugim je europskim državama situacija drukčija jer nemaju povijest kakvu mi imamo.” Za razliku od populističkih desničarskih stranaka, kao što su Pravi Finci, Danska narodna stranka ili francuska Nacionalna fronta, ovdašnji Nacionaldemokrati nisu se izborili za mjesto u saveznom parlamentu.

Svastika je ovdje nezakonita, baš kao i Hitlerov pozdrav. Nijemci su tek nakon nekoliko desetljeća borbe protiv tih znakova shvatili da ideje koja iza njih stoje nije lako iskorijeniti.

Međutim, pitanje s kojim se njemačka vlast danas suočava jest hoće li zbog guranja tih ideja pod tepih one kratkoročno biti još radikalnije, a dugoročno privlačnije baš zato što su zabranjene. U raspravi o širenju krajnje desnice diljem Europe Njemačka je, iz očitih razloga vezanih za svoju prošlost, bila iznimka. Tipičnim strankama krajnje desnice koje su toliko česte u drugim dijelovima Europe ovdje nema ni traga. No antiislamističke i antiuseljeničke težnje koje su se Starim kontinentom proširile u proteklih godinu dana u Njemačkoj su naišle na plodno tlo, naročito nakon što se knjiga izvršnog direktora središnje njemačke banke Thila Sarazina, koji je muslimane optužio za “poglupljivanje” Njemačke, prodala u više od milijun primjeraka. U listopadu prošle godine kancelarka Angela Merkel izjavila je da je ideja multikulturalizma “potpuno podbacila”. U isto je vrijeme Zaklada Friedrich Ebert, organizacija povezana s ljevičarskom Socijaldemokratskom strankom, objavila rezultate istraživanja koji su pokazali da gotovo trećina Nijemaca smatra da su stranci u njihovu zemlju došli iskoristiti socijalne povlastice te da se gotovo 60 posto njih zalaže za restrikcije u prakticiranju islama. “Desničarskim se strankama pruža velik potencijal u obliku mržnje i ksenofobije”, smatra Daniela Colbe, zastupnica Socijaldemokratske stranke porijeklom iz Istočne Njemačke, gdje je desnica posebno uzela maha. “Najviše se bojim pojave nekog karizmatičnog pojedinca koji će taj potencijal vješto iskoristiti.” Zasad se nitko na taj korak nije odvažio jer povijesni su tabui jednostavno presnažni. “Mnogima nije ugodno javno izraziti mišljenje jer ih odmah pribijaju na stup srama”, kaže Alexander Neidlein, izvršni direktor krajnje desničarske Nacionaldemokratske stranke iz jugozapadne savezne pokrajine Baden-Württemberg. “U drugim je europskim državama situacija drukčija jer nemaju povijest kakvu mi imamo.” Za razliku od populističkih desničarskih stranaka, kao što su Pravi Finci, Danska narodna stranka ili francuska Nacionalna fronta, ovdašnji Nacionaldemokrati nisu se izborili za mjesto u saveznom parlamentu.

U proteklih ih nekoliko godina muče unutarnje tenzije te pravne i financijske nevolje. Iako kriza eurozone, prosvjedi u Ateni i Madridu te neredi u Londonu u posljednjih nekoliko mjeseci potresaju Europu, Neidlein kriznu situaciju smatra prilikom. “Što je financijska situacija gora i što multikulturalno društvo više propada”, kaže, “ljudi će se prije osvijestiti i spremnije prihvatiti radikalnije političke ideje”. Pokrajina BadenWürttemberg spominjala se u njemačkim medijima kad je tjedan dana nakon ubilačkog pohoda u Norveškoj policija pretražila 21 stambeni prostor u sklopu istrage desničarske ekstremističke skupine Standarte Württemberg. U ranojutrarnjim racijama pronađena je puška i sto paketa metaka. U travnju su u Winterbachu ekstremisti napali skupinu Nijemaca, Turaka i Talijana dok su pekli roštilj. Istukli su ih te potom zapalili drvenu kućinu u kojoj se nekolicina njih sklonila. Ljudskih žrtava, srećom, nije bilo. “Ekstremisti preuzimaju prevlast ondje gdje se ljudi ne brane”, tvrdi Helmut Pautler, gradonačelnik gradića Rheinmünstera. Desničari su doputovali čak iz Belgije, Francuske i Austrije kako bi prisustvovali koncertima u gostionici Gasthaus zum Rössle pokraj Söllingena. Günther Sick gostionicu je zatvorio krajem lipnja na zahtjev lokalne vlade te nakon opetovanih vandalističkih ispada. Razbijeni prozori i pocrnjeli zidovi od podmetnutog požara dokaz su nasilnoj reakciji na koncerte desničarskih skupina koje su se ondje održavale. No Sick ne misli da će oštre mjere išta značiti. “Pritisak nije dovoljan da ih se riješimo”, kaže, “već samo potiče njihov radikalizam”. Gradonačelnik nije bio raspoložen za fotografiranje tijekom intervjua u gradskoj vijećnici. Njegova fotografija i kućna adresa osvanule su, naime, na ekstremističkoj internetskog stranici kao odmazda zbog zatvaranja gostionice.

Nicholas Kulish; Stefan Pauly doprinio izvještaju iz Berlina

Autor: The New York Times
28. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close