Agencija Ujedinjenih naroda za ljudska naselja, UN Habitat, objavila je da više od pola svjetske populacije živi u gradovima te da se očekuje da će ta brojka narasti za više od 67 posto ili na oko pet milijardi ljudi do 2030. godine. Ta agencija tvrdi da će se više od 90 posto porasta urbanizacije dogoditi u zemljama u razvoju, osobito u Aziji i ekonomijama u razvoju. UN Habitat navodi da u svijetu postoji najmanje 40 megagradova sa 10 ili više milijuna stanovnika te da je taj broj u porastu. Također upozorava da je to recept za propast ako se u obzir ne uzmu potrebe siromašnog stanovništva u gradovima.

Viši savjetnik pri UN Habitatu sa sjedištem u Ženevi George Deikun kaže da će do 2030. više od tri milijarde stanovnika ili oko 40 posto ukupnoga svjetskog stanovništva trebati stambeni smještaj i osnovnu urbanu infrastrukturu i usluge. “Dakle, 1,6 milijardi ili oko 25 posto svjetske populacije živi u sirotinjskim četvrtima, s nekim od najgorih elemenata siromaštva, oskudice i isključenosti. A s više od 60 posto ljudi u afričkim gradovima, oko 40 posto Afrike je urbanizirano. Dakle, 60 posto od tih 40 posto, ili jedna četvrtina cijele Afrike, živi u sirotinjskim četvrtima. Zbog toga smatramo da se tekući pristupi planiranju moraju promijeniti kako bi se osiguralo planiranje koje će pridonijeti održivom urbanom razvoju”, navodi Deikun. UN Habitat upozorava da će sirotinjske četvrti i improvizirana naselja rasti s dolaskom raseljenih osoba i izbjeglica u gradove. Agencija nadalje dodaje da će to stvoriti konkurenciju za ionako ograničena utočišta, zemlju, vodu, radna mjesta, zdravstvene usluge i hranu. To bi, kaže Agencija, moglo dovesti do pojačanih društvenih napetosti i nasilja između migranata i lokalnog stanovništva. Deikun također kaže da su sirotinjske četvrti puno podložnije prirodnim nepogodama i izvanrednim situacijama te navodi da je gubitak života zbog ciklona, uragana i poplava među siromašnom urbanom populacijom neproporcijalno veći. Neformalna naselja obično su puno slabije povezana sa sanitetskom infrastrukturom. Zdanja u kojima ljudi žive i rade puno su nesigurnija. Deikun kaže da su jedna od prijetnji i klimatske promjene, posebice u niskim, priobalnim gradovima, te širenje epidemija u urbanim sredinama, kao rezultat loših životnih uvjeta i prenapućenosti. UN Habitat navodi da je bolje i pravednije urbanističko planiranje nužno te dodaje da su svim gradovima potrebni sigurniji i ekološki čišći javni prijevoz, stambeno osiguranje, klinike i javne usluge. Agencija naglašava da će planiranje funkcionirati samo tamo gdje postoji dobra urbanistička uprava. UN Habitat dodaje da je ključno da siromašno urbano stanovništvo postane angažirano u procesu donošenja odluka koje će izravno utjecati na njihove živote.