Najkasnije do kraja listopada trebala bi biti gotova javna podzemna garaža na zagrebačkom Tuškancu vrijedna više od 40 milijuna kuna. Ono što će je razlikovati od dosadašnjih hrvatskih garaža je uporaba tehnologije prednapinjanja stropnih ploča koja je do 75 posto zamijenila klasične armirane mreže.

Švicarska tvrtka
Prednapinjanje betona još je prilično nekorištena tehnologija u visokogradnji Hrvatskoj iako garantira uštede na betonu, armaturi i radnoj snazi, povećava elastičnost i seizmičku otpornost, skraćuje vrijeme građenja i smanjuje mogućnost pukotina, korozije i proboja. Sustav omogućuje i mnogo veći raspon ploča, pa je potrebno mnogo manje nosećih stupova. Osnova tehnolgije je da klasičnu armaturu do 75 posto zamjenjuju kabeli u koje se naknadno unosi pritisak sa strane i na taj način se stvara tanja, ali čvršća i elastičnija konstrukcija. Sve to donosi uštede u betonu od 50 posto i još do 80 posto u zašitnoj oplati, ali to što bi se inače smatralo prednosti, postalo je otežavajuća okolnost zagrebačkoj tvrtki BBR Conex koja se inače među rijetkima bavi prednapinjanjem u Hrvatskoj i regiji. Osnivač i većinski vlasnik tvrtke je švicarska multinacionalka BBR, a manjinski zagrebački Conex. Švicarski BBR, koji su osnovala trojica inženjera još 1944. i po čijim inicijalima tvrtka nosi ime (Brandestin, Birkenmaier, Ros) sudjelovao je i sudjeluje u izgradnji poslovnih i stambenih objekata, mostova, vijadukta, garaža u cijelome svijetu, dok njihova hrvatska podružnica osnovana prije desetak godina tek hvata zamah u regiji. Sa 35 zaposlenih većinu poslova obavlja na tržištu Slovenije, a direktor tvrtke Želimir Bodiroga objašnjava zašto im je u Hrvatskoj još veoma teško poslovati.

Objekti u regiji
“Naša djelatnost je čisti outsourcing i obavljamo samo radove prednapinjanja kao podizvođači. Velikim tvrtkama koje ugovaraju poslove, nažalost, ne odgovara manji utrošak betona, armature i oplata i radnih sati jer su prema tim kriterijima ugovorili poslove i njihovu cijenu. Pogotovo se to ističe u radovima s državom ili lokalnom samoupravom, dok je privatniku ipak mnogo više stalo do ušteda koje se postižu prednapinjanjem. Zbog ušteda koje glavni izvođači uglavnom ne žele, za tržište se borimo na način da pregovaramo direktno s investiorima, projektantima i arhitektima i predočavamo im naš sustav”, navodi Bodiroga koji je na čelu tvrtke 3,5 godine. Osim toga, projektiranjem prednapinjanja u visokogradnji se u Hrvatskoj još ne bavi nitko osim jednog biroa iz Čakovca. U posljednjih deset godine lista referenci BBR Conexa seže, među ostalim, na 72 vijadukta i mosta, 24 objekta visokogradnje, 60-ak sanacija građevina i još niz objekata u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Bodiroga je uvjeren kako njihovo vrijeme tek dolazi jer imaju sve certifikate kvalitete, među ostalima i ETA (Europian tehnical approval) za proizvode i izvođenje radova, a upravo će kvaliteta postati presudna ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Obujam poslova se povećao i ove godine jer su do kraja srpnja izveli radove vrijedne dva milijuna eura, što je jednako vrijednosti cijele prošle godine. Svoju priliku vide naročito u visokogrdanji koja sve više hvata maha, a pogotovo kada se u Zagrebu dozvoli i gradnja stambenih nebodera. Sustav prednapinjanja omogućuje i mnogo lakše oblikovanje zahtjevnijih zgrada, poput nedavno napravljenog objekta u Sloveniji koji ima oblik leptira jer omogućuje veoma lagane prijelaze iz konkvesnog u konkavni oblik. Zbog zahtjevnosti konstrukcija, u BBR Conexu vjeruju kako će uspjeti dobiti i dio poslova na dvorani Arena Zagreb koja se upravo počela graditi. BBR bi želio i više sudjelovati u projektima cestogradnje na djelovima viadukata i nadvožnjaka, ali Bodiroga ističe da se za taj dio poslova vrlo teško probiti zbog veoma jakih lobija. Za dionice na kojima su sudjelovali, glavni izvođači su uglavnom bili stranci. “Najviše koristi i ušteda će donijeti Hrvatskoj onaj tko dopusti međunarodne natječaje i za manje javne projekte. Sada se u taj sektor vrlo teško probiti jer jedne te iste tvrtke rade projektiranje, nadzor i izvođenje pa ćemo se okrenuti uglavnom privatnom sektoru”, zaključuje Bodoriga.

Neki od objekata na kojem je sudjelovao BBR

1. Muzej suvremene umjetnost, Zagreb
2. Zatvoreni bazen Utrine, Zagreb
3. Međimurski trgovački centar Čakovec (MTC)
4. Stambeno-poslovni objekt Metuljcek, Slovenija
5. Višeetažna garaža Brnik, Slovenija
6. Mostovi Lika 1 i 2 na pruzi Perušić – Gračac
7. Viadukti Đermani, Vukažić i Bistirca u Crnoj Gori
8. Obnova Mosta Slobode u Novom Sadu
9. Četri vijadukta na auto cesti Krapina – Macelj
10. Vijadukt Rašćani na autocesti Dugopolje – Šestanovac