EN DE

Tvrtke RWE, Enel i E.ON najveći su zagađivači u Europskoj uniji

Autor: Ksenija Končevski
17. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Tri velika proizvođača električne energije u svojoj proizvodnji u velikoj se mjeri oslanjanju na ugljen

RWE, Enel i E.ON tri su najveća zagađivača ugljičnim dioksidom u Europi za razdoblje od 2005. do 2007., prije svega zbog toga što se u proizvodnji električne energije u velikoj mjeri oslanjanju na ugljen, objavila je u svibnju neovisna tvrtka za istraživanje tržišta Carbon Market Data. Riječ je o podacima temeljenima na emisijama o kojima se izvještavalo u prvoj fazi programa trgovine emisijama, pa su brojke za 2007. zasad preliminarne. Carbon Market Data u studiji kao najvećeg zagađivača navodi njemačku energetsku tvrtku RWE. Od ukupno 44,5 gigavata struje koliko je RWE proizveo lani 24,8 gigavata dobiveno je korištenjem ugljena, navodi Carbon Market Data. “Ta dva čimbenika, golemi kapaciteti za proizvodnju električne energije te snažno oslanjanje na ugljen učinili su RWE daleko najvećim proizvođačem ugljičnog dioksida u Europi”, piše nadalje u izvješću.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Višak ArcelorMittala
Dok su RWE, Enel i E.ON top zagađivači, kompanije s najviše neiskorištenih dozvola za emisiju ugljičnog dioksida istovremeno su ArcelorMittal (sa 18,5 milijuna), Eesti Energia (5,3 milijuna ) te Dalkia (4 milijuna). Proizvođaču čelika broj jedan ArcelorMittalu veliki višak od 18,5 milijuna neiskorištenih dozvola godišnje može pomoći u lakšem prevladavanju skoka cijena električne energije zahvaljujući početku programa ograničenja emisije i trgovine dozvolama za emisije. Budući da su se dozvole za emisije besplatno dodjeljivale u početnoj fazi programa, tim kompanijama su potencijalno pristojan izvor prihoda. Veliki potrošači energije u industrijama, što se, među ostalim, odnosi na sektor čelika, teških kemikalija i cementa, zahtijevali su da im se omogući poseban tretman u sklopu programa trgovine emisijama u EU kako bi se zaštitile od sve većih troškova električne energije. U suprotnom bi mogli početi razmišljati o preseljenju postrojenja u druge dijelova svijeta, te time pod upitnik staviti na tisuće europskih radnih mjesta. Da bi umanjila zabrinutost industrije zbog sve većih troškova električne energije i mogućeg preseljenja tvornica, Europska komisija je sukladno programu revizije trgovine emisijama EU donijela niz prijedloga, a jedan od njih je i produženje važenja sustava dozvola o emisijama CO2 koje se besplatno dodjeljuju i nakon 2012. Osim toga, Europska komisija želi stati na kraj i onečišćenju okoliša.

RWE, Enel i E.ON tri su najveća zagađivača ugljičnim dioksidom u Europi za razdoblje od 2005. do 2007., prije svega zbog toga što se u proizvodnji električne energije u velikoj mjeri oslanjanju na ugljen, objavila je u svibnju neovisna tvrtka za istraživanje tržišta Carbon Market Data. Riječ je o podacima temeljenima na emisijama o kojima se izvještavalo u prvoj fazi programa trgovine emisijama, pa su brojke za 2007. zasad preliminarne. Carbon Market Data u studiji kao najvećeg zagađivača navodi njemačku energetsku tvrtku RWE. Od ukupno 44,5 gigavata struje koliko je RWE proizveo lani 24,8 gigavata dobiveno je korištenjem ugljena, navodi Carbon Market Data. “Ta dva čimbenika, golemi kapaciteti za proizvodnju električne energije te snažno oslanjanje na ugljen učinili su RWE daleko najvećim proizvođačem ugljičnog dioksida u Europi”, piše nadalje u izvješću.

Višak ArcelorMittala
Dok su RWE, Enel i E.ON top zagađivači, kompanije s najviše neiskorištenih dozvola za emisiju ugljičnog dioksida istovremeno su ArcelorMittal (sa 18,5 milijuna), Eesti Energia (5,3 milijuna ) te Dalkia (4 milijuna). Proizvođaču čelika broj jedan ArcelorMittalu veliki višak od 18,5 milijuna neiskorištenih dozvola godišnje može pomoći u lakšem prevladavanju skoka cijena električne energije zahvaljujući početku programa ograničenja emisije i trgovine dozvolama za emisije. Budući da su se dozvole za emisije besplatno dodjeljivale u početnoj fazi programa, tim kompanijama su potencijalno pristojan izvor prihoda. Veliki potrošači energije u industrijama, što se, među ostalim, odnosi na sektor čelika, teških kemikalija i cementa, zahtijevali su da im se omogući poseban tretman u sklopu programa trgovine emisijama u EU kako bi se zaštitile od sve većih troškova električne energije. U suprotnom bi mogli početi razmišljati o preseljenju postrojenja u druge dijelova svijeta, te time pod upitnik staviti na tisuće europskih radnih mjesta. Da bi umanjila zabrinutost industrije zbog sve većih troškova električne energije i mogućeg preseljenja tvornica, Europska komisija je sukladno programu revizije trgovine emisijama EU donijela niz prijedloga, a jedan od njih je i produženje važenja sustava dozvola o emisijama CO2 koje se besplatno dodjeljuju i nakon 2012. Osim toga, Europska komisija želi stati na kraj i onečišćenju okoliša.




Kazne za onečišćenja
Krajem prošloga mjeseca je sukladno tome objavila novu direktivu prema kojoj bi onečišćenje okoliša trebalo biti kažnjavano kao kazneno djelo u svim zemljama članicima, prihvaćenu na sastanku Odbora stalnih predstavnika EU-a i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Odlaganje otrovnih tvari, odnosno nezakoniti transport opasnih tvari, bacanje radioaktivnog otpada na neodgovorajući način sukladno novom zakonu EU bit će kažnjavano kao kazneno djelo u svim zemljama članicama koje su do sada takva djela tretirala na različite načine. Zemlje članice EU-a će u roku od dvije godine direktivu trebati uključiti u svoja nacionalna zakonodavstva. Nova direktiva, međutim, ne uključuje prijedlog Komisije da se u EU ujednače kazne za onečišćenja nakon što je europski sud pravde u Luxembourgu lanjskoga listopada presudio da EU nema nadležnost u definiranju načina i težine sankcija za kaznena djela. EK je ipak pozdravila donošenje direktive unatoč tome što njezin prvotni prijedlog o ujednačavanju sankcija nije prošao. Komisija je, naime, predlagala zatvorsku kaznu od pet do deset godina za ekološka kaznena djela, koji dovode do smrti ili ozbiljnog narušavanja zdravlja ljudi te novčane kazne veće od milijun eura za tvrtke. “Komisija smatra direktivu vrlo važnim korakom prema poboljšanju primjene ekološkog zakonodavstva”, stoji u priopćenju Komisije.

Autor: Ksenija Končevski
17. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close