Tržište dozvola za emisije ugljičnih plinova u svijetu do 2020., prema podacima konzultantske kuće Point Carbon, uzevši u obzir i Sjedinjene Američke Države, moglo bi dosegnuti vrijednost od dva bilijuna eura, javljaju agencije.

Prema studiji Point Carbona, ako bi se sustavu priključile SAD, koje još doduše nisu ratificirale Protokol iz Kyota o mehanizamu trgovanja kvotama, na tu bi zemlju do 2020. moglo otpadati 67 posto toga tržišta. Tržište ugljičnih plinova trebalo bi potaknuti kompanije na investicije u čistu tehnologiju te kupovanje prava za emisije od drugih koji imaju previše. Ugljični dioksid (CO2) je, inače, jedan od glavnih stakleničkih plinova za koje se smatra da su ključni za štetne klimatske promjene. Kako nadalje navodi Point Carbon u studiji, drugo najveće tržište nakon Sjedinjenih Država bila bi Europska unija, sada i jedino, sa 23 posto dozvola za emisije. Osim toga, prognozira i ukupan obujam transakcija 38 milijardi tona ugljičnog dioksida za SAD, a devet milijardi tona za EU. To je Point Carbon izračunao na osnovi pretpostavljene cijene emisija CO2 od 50 eura za tonu emisija u 2020., dvostruko više od sadašnje cijene u Europi, da će shema trgovanja do 2020. biti uvedena u SAD, te da će EU do tog vremena uvesti ciljanu razinu smanjenja emisija od 25 posto, uključujući one iz zrakoplovnog sektora. Shema ograničenja razina i trgovanja emisijama do tada bi trebala biti uvedena i u Australiji, Meksiku i Turskoj, Japanu, Koreji, u Kanadi, te na Novom Zelandu. Količine ugljičnog dioksida koje su u atmosferu emitirale europske kompanije uključene u sustav trgovine EU dozvolama za emisije tog stakleničkog plina lani su lagano rasle, unatoč tome što je taj projekt zapravo trebao potaknuti njihovo smanjenje. Europski su zagađivači, inače, u 2007., prema podacima koje je objavila Europska komisija, emitirali 0,68 posto više ugljičnog dioksida u odnosu na godinu prije.

EK u izvješću, naime, navodi da je 11.186 postrojenja uključenih u EU sustav trgovine emisijama proizvelo 2,05 milijardi tona ugljičnog dioksida.Europski povjerenik EU Stavros Dimas ustvrdio je kako je povećanje emisija pokazalo potrebu za strožim ograničenjima za emisije ugljika koje su utvrđene za drugu fazu EU sustava trgovine, koja traje od 2008. do 2012. Smanjivanje emisije stakleničkih plinova, ponajprije ugljičnog dioksida, javljaju europski mediji, u središtu je svake strategije suzbijanja posljedica klimatskih promjena. Za europsku strategiju za klimu i energiju ključna je shema trgovanja dozvolama za emisiju CO2 (ETS), najveći multinacionalni sustav te vrste na svijetu. Sustav pokrenut 2005. podrazumijeva da gotovo 10 tisuća velikih tvornica u EU kupuje i prodaje dozvole za emisiju CO2. Tvornice koje premaše vlastitu kvotu mogu kupiti neiskorištene dozvole onih koji su uspješniji u smanjivanju svojih emisija. Sustavom je obuhvaćeno oko 40 posto ukupne emisije CO2 u Europskoj uniji. No ETS se našao pod valom kritika zbog toga što je velikodušno dodjeljivanje dozvola rezultiralo golemom dobiti energetskih kompanija, nekih od najvećih zagađivača u EU, koja se procjenjuje na 1,2 milijarda eura. Cijene dozvola zbog toga su u prvoj fazi sustava, koja je završila 2007., postale gotovo beznačajne. Konzultantska kuća Point Carbon istodobno procjenjuje da je emisija ugljičnog dioksida u Europi prošle godine porasla za 1,1 posto. Nadalje, jeftine dozvole također nisu potaknule industriju na veća ulaganja u čistu infrastrukturu i energetsku učinkovitost. Prošle godine gotovo polovica zemalja članica nije napredovala u ispunjavanju svojih obveza iz Protokola iz Kyota.

Dogovor Njemačke i Francuske o emisiji plinova

Njemačka i Francuska u ponedjeljak su postigle dogovor o smanjenju emisije štetnih plinova iz osobnih automobila, što su usuglasili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Francuska i Njemačka, naime, već se mjesecima pokušavaju dogovoriti o maksimalnih 120 grama ugljičnog dioksida po kilometru iz novih osobnih automobila od 2012. godine, a dogovoreno je da će prijelaz na nove propise biti postepeno primjenjivan na postojeće modele. Sporazum je ipak postignut iako je Berlin prošloga tjedna poručio da dogovora neće biti i da su razgovori o štetnim emisijama u detaljima teški i komplicirani.