Da sve brodove na svijetu predstavimo kao jednu državu, bila bi to šesta država na svijetu po količini ispusta stakleničkih plinova. Kako bi se smanjile te štetne emisije i očuvale zalihe skupih fosilnih goriva, inženjeri teretnih brodova sada se okreću najstarijem izvoru energije na svijetu – vjetru. Nova plovila, koja uglavnom još postoje samo na crtaćim pločama ili u obliku prototipa nisu nimalo nalik gracioznim škunama i galijama iz davne prošlosti.

Prošlog je proljeća na sajmu pomorstva u Japanu Tokijsko sveučilište predstavilo model pod nazivom UT Wind Challenger. Taj brod ima devet jarbola od kojih je svaki visok 50 metara s pet krutih jedara izrađenih od aluminija i plastike pojačane vlaknima. Jedra su šuplja, dizajnirana tako da se tijekom lošeg vremena ili za vrijeme sidrenja teleskopski uvlače.A tu je i stometarski teretni brod od 2700 metričkih tona kojeg je osmislila tvrtka B9 Shipping (izgovara se “benign”, što u prijevodu znači “dobroćudno”) u sklopu B9 Energy Group iz Sjeverne Irske. Svaki od njegova tri jarbola uzdiže se 55 metara u visinu, poput zgrade od 14 katova. Pogoni ga kombinacija vjetra i motor RollsRoycea na biogorivo, što znači da uopće ne upotrebljava fosilna goriva. Model broda B9 testiran je u lipnju na engleskom Sveučilištu u Southamptonu. “Rezultati testiranja su vrlo obećavajući”, kaže Diane Gilpin, osnivačica i direktorica tvrtke B9 Shipping. “Potvrdili su gospodarsku isplativost broda B9 na određenim trgovinskim rutama.” Sljedeći korak jest pronaći financijere za izradu broda u pravom omjeru kako bi se tehnologija demonstrirala u ciljanoj veličini. Taj projekt izgradnje trajao bi tri godine i stajao 45 milijuna dolara. Tvrtka koja je odavno prošla fazu dizajna zove se SkySails. Osnovana 2001. godine u njemačkom Hamburgu, već nekoliko godina prodaje automatizirane zmajeve za vuču teretnih brodova. Zmaj veličine 325 četvornih metara SkySailsa nalik je divovskom krilu za padobransko jedrenje, a ispaljuje se s pramca broda te ga vuče naprijed pri pogodnom vjetru. Iz te tvrtke tvrde kako se, ovisno o uvjetima vjetra, potrošnja goriva može smanjiti između 10 i 35 posto. SkySails je postavio svoje goleme zmajeve na šest brodova, a Cargill, jedan od najvećih svjetskih brodarskih prijevoznika, najavio je planove instalacije najnovije tehnologije SkySailsa na svoj brod Aghia Maina već ove godine.

Nekoliko čimbenika potiče ova i slična nastojanja. Od kolovoza se od brodova u sjevernoameričkim vodama zahtijeva korištenje goriva s manjim izgaranjem sumpora, a to gorivo stoji 60 posto više od uobičajenog. I Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih naroda polako uvodi ograničenja vezana uz emisije stakleničkih plinova komercijalnih brodova. Istodobno cijena goriva za tankere, koje predstavlja najveći operativni trošak svih plovila, vrtoglavo raste, pa je tako u posljednjih deset godina to gorivo poskupjelo 600 posto. No niti jedno od vjetrovnih rješenja koja se trenutno razmatraju ne zamjenjuje brodski motor u potpunosti, već ga samo nadopunjuje. Također, energija vjetra nije praktična za velika plovila poput kontejnerskih brodova koji plove brže od 15 čvorova, a palubu upotrebljavaju za smještaj tereta. Međutim, pogodna je za brodove u kategoriji od 2700 do 9100 metričkih tona, a takvih je oko 10.000, odnosno jedna petina ukupnog broja teretnih brodova na svijetu.Vjetar je jedan od niza tehnoloških rješenja koja se razmatraju u nastojanju da se smanje troškovi i štetni ispusti. Među njima su zamjena tradicionalnog goriva prirodnim plinom, aerodinamičan dizajn trupa, dodavanje pročišćivaća ispusnih plinova ili sporije izgaranje i ispuštanje plinova. No vlasnici brodova nisu uvijek ti koji plaćaju gorivo, često to čine unajmljivači. Stoga nema previše poticaja da se pokrene ulaganje kojim bi se uštedjela energija ako vlasnik od toga nema financijske koristi.Tehnologija vjetra za moderne teretne brodove stara je četvrt stoljeća. Naime, 1986. godine kapetan D. C. Anderson iz tvrtke Earth Ship Limited usavršio je teretni brod od 3200 metričkih tona ugradivši na njega pomoćni sustav na vjetrovni pogon pod nazivom Comsail. “Kad je sve bilo savršeno, znao je uštedjeti zapanjujućih 35 posto goriva” sjeća se on. No nakon što je te godine cijena nafte naglo pala, vlasnik broda Carib Alba odstranio je jarbole kapetana Andersona i time oštro prekinuo obećavajući eksperiment nakon čak 363 dana uspješnih testiranja.

John J. Geoghegan