Na samom kraju svojeg predsjedničkog mandata, meksički predsjednik Felipe Calderón svim silama pokušava ustoličiti svoj vojni pristup narko kartelima, koji je obilježio njegov mandat, te zanemaruje zabrinutost javnosti i stavlja zakonodavce pod pritisak da usvoje njegove strategije.

Nedavno je meksičkom kongresu uputio poziv da odobre zanemarene inicijative vezane uz preinake državnih i lokalnih policijskih snaga, ozakone ulogu vojske u borbi protiv zločina i prošire joj ovlasti, postrože savezni kazneni zakon te zakone koji se tiču pranja novca. Kako raste napetost, a predsjednički se kandidati na predstojećim izborima u srpnju pozicioniraju za utrku, Felipe Calderón ima vrlo malo vremena dokazati da je ova strategija uspješna.Ustrajno tvrdi da će zbog njih zemlja u konačnici postati sigurnija, iako je preko 40.000 ljudi ubijeno otkad je objavio rat organiziranom kriminalu nedugo nakon što je stupio na dužnost 2006. godine. Dakle, ne bi se baš moglo reći da je zbog ovakvog pristupa Meksiko postao sigurnija zemlja.“Ja tvrdim da će Meksiko u budućnosti postati sigurniji, a da nismo reagirali, situacija bi se samo nastavila pogoršavati”, objasnio je svoje stajalište. No, kako se njegova stranka desnog centra (Stranka nacionalne akcije) suočava s mogućnošću izbornog neuspjeha i gubitka vlasti, postavlja se pitanje hoće li se Calderónov pristup održati nakon završetka šetogodišnjeg mandata. Prema meksičkom zakonu, naime, on se ne može ponovno kandidirati.Analitičari tvrde da je broj ubojstava u Meksiku dosegnuo brojku zbog koje će se tkogod pobijedi na izborima naći pod pritiskom osmišljavanja nove strategije za smanjenje nasilja, a bez popuštanja kartelima. Naime, čak i Calderónovi istomišljenici i prijatelji u američkom kongresu počeli su sumnjati koliko napretka donosi njegova strategija, koju Sjedinjene Američke Države podržavaju s 1,4 milijarde dolara financijske pomoći za borbu protiv zločina.

“Cijenim ga zato što se izravno suočio s kartelima, što je vrlo opasno”, izjavio je Michael McCaul, teksaški republikanac pri Senatskom odboru za državnu sigurnost. “No, je li postigao stopostotni uspjeh? Ne. Situacija kao da se neprestano pogoršava.”I Obamina administracija, iako ustrajno hvali Calderónovu borbu protiv kartela, zabrinuta je zbog nasilja, širenja meksičkih narko bandi u središnjoj Americi te sporog napretka glede donošenja strožih zakona o ovlastima policije i pravosuđa. Calderóna hvale i zbog uspješnog vođenja Meksika u razdoblju globalne financijske krize. “Meksiko se može pohvaliti jednim od najuspješnjih ekonomskih menadžmenta na svijetu”, smatra Susan Segal, predsjednica Društva Amerika u New Yorku, “a ovo je i prvi put da se suočio s negativcima”. No, Calderónova potpora među glasačima pala je na najniže grane u odnosu na bilo kojeg prethodnog meksičkog predsjednika u ovoj fazi šestogodišnjeg mandata. “Nije uspio, možda zato što je bilo vrlo teško Meksikancima objasniti zašto su napori vezani uz unaprjeđenje državne sigurnosti hvalevrijedan cilj”, objasnio je Luis de la Calle, bivši zamjenik meksičkog ministra za vanjsku trgovinu. Calderón je izjavio što smatra svojim trijumfima: otvaranje novih radnih mjesta, unaprjeđenje zdravstva, uhićenja preko 20 vođa kartela te lobiranje za uspostavljanje pouzdane policije i pravosudnih institucija.

Tekst napisali: Randal C. Archibold, Damien Cave i Elisabeth Malkin