Financijska tržišta su danas nervoznija nego što su bila tijekom globalnog oporavka koji je počeo prije gotovo godinu dana.

MSCI indeks globalnih dionica je od sredine travnja pao za više od 15 posto. Dobit ministarstva financija je zabilježila pad jer su investitori pobjegli prema relativno sigurnim obveznicama američke vlade. Tromjesečna stopa na unutarbankarsko zaduživanje najviša je u posljednjih deset mjeseci. Oduševljenje rastom je splasnulo. Investitori su na rubu. Što se nalazi iza tih nestabilnosti? Nove napetosti vezane uz geopolitičke nestabilnosti, poput situacije na korejskom poluotoku, nisu nimalo pomogle. No to samo potpaljuje druge probleme. Jedan problem je vezan uz stanje svjetske ekonomije. Šire se strahovanja da će širenjem europske dužničke krize, rastom balona na kineskom tržištu nekretnina i presušivanjem američkoga stimulativnog paketa globalni oporavak posustati. Ostalo se tiče vladinih politika. Od američkog preispitivanja financijskih regulacija do njemačkih restrikcija na “short-selling” političari nepredvidljivo mijenjaju pravila. A veličina javnog duga je vladama ostavila malo prostora da se bore s bilo kakvim budućim krizama; uistinu su mnoge od njih prisiljene štedjeti. Opasnost je u tome što se ta strahovanja međusobno nadopunjavaju kao što je to bilo na prijelazu 2008. u 2009. godinu. Tada je opširna koordinirana vladina akcija zaustavila globalnu financijsku krizu da se ne pretvori u depresiju. Sada, zahvaljujući inkompetenciji i impotenciji, vlade postaju problem koji će za sobom povući svjetsku ekonomiju. To je daleko od neizbježnog. Strahovanja oko krhkosti globalne ekonomije su pretjerana. Zahvaljujući velikim ekonomijama u razvoju svjetski “output” raste po godišnjoj stopi većoj od pet posto, što je puno brže nego što su mnogi očekivali. Taj će rast usporiti, što je dobro, ne samo zbog toga što se velike ekonomije u razvoju moraju pozabaviti rastom inflacije i mogućim rastom balona na tržištu nekretnina. Kina je u jasnoj opasnosti. I upravo zbog toga je njezina vlada pokušala ograničiti zajmove i cijene nekretnina. Američki rast bi se također mogao usporiti jer su kompanije prestale nadopunjavati svoje zalihe, dok se vladin paket pomoći sve više topi. No ne čini se da se najveća svjetska ekonomija nalazi na rubu druge krize. Unatoč dugovima Amerikanci su se vratili u prodavaonice. Njihovo povjerenje raste, a počela su se otvarati i nova radna mjesta (iako njihov broj za sada ne zadovoljava). Izgledi za rast najlošiji su u Europi. No kriza eurozone prije će rezultirati sporijim oporavkom ionako slabe ekonomije, a ne iznenadnim padom. Europske rastrošne ekonomije će se duže vrijeme boriti s mjerama štednje, no pad povjerenja bit će ublažen rastom izvoza zbog pada eura.