Federaciji BiH prijeti strujni deficit ne počne li uskoro gradnju novih termo i hidroelektrana, upozorio je federalni premijer Nedžad Branković. Federalni ministar energetike industrije i rudarstva Vahid Hećo bio je još konkretniji: “Ako do 2012. ne krenemo s gradnjom novih elektroenergetskih objekata, dolazimo u poziciju da ćemo imati deficit električne energije, koju ćemo morati uvoziti”. Premijer Branković, govoreći na javnoj raspravi o nacrtu dokumenta “Strateški plan i program energetskog sektora FBiH”, pojasnio je kako će između 2020. i 2030. godine termoblokovi u FBiH zbog vremenske i funkcionalne amortizacije biti izvan pogona. Paradoksalno je, međutim, da FBiH i danas istodobno i izvozi i uvozi struju.

Malo povećanje
Sarajevska Elektroprivreda BiH viškove energije prodaje u inozemstvu, a istodobno mostarska Elektroprivreda HZ HB mora uvoziti struju da bi zadovoljila potrebe svojih potrošača, među kojima je najveći mostarski Aluminij. Tek nedavno Federalna je vlada naložila EP BiH da mora isporučivati struju Aluminiju iako nije s njezina tarifnog područja. Puštanjem u pogon prvog agregata HE Mostarsko blato sredinom iduće godine mostarska će Elektroprivreda povećati proizvodnju struje za samo 10 posto, a dostatne količine imat će tek gradnjom termoelektrane Kongora. Generalni direktor EP HZ HB Matan Žarić kaže kako je do 2015. potrebno sagraditi TE Kongora kod Tomislavgrada gdje još, kako je rekao, postoje određeni problemi s lokalnom zajednicom kako bi se riješio deficit u proizvodnji struje. Dodao je kako se na području Livanjskog polja istražuju lokacije za koje postoje saznanja o većim nalazištima ugljena. Rasprava o “Strateškom planu i programu energetskog sektora u FBiH” odvija se u sjeni istrage koju Tužiteljstvo Sarajevskog kantona vodi protiv premijera Brankovića (SDA) i ministra energetike, industrije i rudarstva Vahida Heće iz Silajdžićeve Stranke za BiH, odnosno ukupno 13 osoba iz energetskog sektora. Premijer i ministar osumnjičeni su za nezakonit izbor strateških partnera za korištenje i gradnju elektroenergetskih objekata. Obojica se terete za krivično djelo povrede ravnopravnosti u vršenju gospodarske djelatnosti, za što je prema kaznenom zakonu F BiH predviđena kazna od šest mjeseci do osam godina zatvora. Vlada je, naime, na prijedlog ministra Heće donijela odluku o izboru austrijske grupe APET, švicarskog KazTransGasa i njemačkog EnBW-a za gradnju novih elektrana bez natječaja i mimo Zakona o koncesijama. Hećo je mimo odluka prethodne vlade FBiH i Federalnog pravobraniteljstva predložio, a aktualni premijer Branković potpisao (ne)zakonitu odluku o izboru strateških partnera za gradnju elektrana.

Šest projekata
Federalni parlament nakon izbijanja afere odluku nije usvojio, ali je Hećo, bez obzira na to, potpisao protokole o partnerstvu sa sve tri kompanije. Riječ je o poslu vrijednom 3,5 milijardi eura. Austrijsku grupu APET zastupa bivši mostarski (do)gradonačelnik Safet Oručević, blizak predsjedatelju Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću i ministru Heći. Novoimenovani predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH, bivši federalni premijer i aktualni predsjednik Sabora islamske zajednice BiH Edhem Bičakčić (SDA) kaže kako nema nikakvih prepreka da austrijska grupa APET bude strateški partner EP BiH “ako u zakonskoj proceduri bude izabrana”. EP BiH je, prema njegovim riječima, već krenula u realizaciju projekata triju hidroelektrana i triju termoelektrana. “Dvije termoelektrane su zamjenske za ugašene blokove u Kaknju i Tuzli, a novi pogon s rudnikom je u Bugojnu. Hidroobjekti su Ustikolina, Unac i Vranduk. Imamo kadrovske resurse da izvedemo svih šest projekata, ali, financijski gledano, možemo financirati jedan termo i jedan hidro objekt. Dakle, treba nam strateški partner s moćnom financijskom konstrukcijom”, izjavio je Bičakčić.