Zbog pada osobnog dohotka te straha od radijacije nakon prošlogodišnje nuklearne katastrofe u Fukushimi, jednoj od vodećih regija u uzgajanju riže, malen, ali sve veći broj Japanaca više nije vjeran skupocjenoj, vrhunskoj domaćoj riži te traži jeftine alternative iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Australije i Kine. “Mislim da mnogima ranije ne bi palo na pamet kupovati uvoznu rižu, no to se sada očito mijenja”, kaže Kana Saito (29), koja kupuje u američkom lancu Seiyu Walmart u Tokiju.
Htjela je kupiti kinesku rižu, no rasprodala se. “Domaći uzgoj više nema istu težinu”, kaže. Japansko ministarstvo poljoprivrede zasad ne razmišlja o pojačanom uvozu riže, koji uz carinsku pristojbu od 778 posto gotovo i nije moguć. Od 1995. godine do danas vlada je godišnje uvozila oko 635.000 metričkih tona riže, a većina se koristila za ono za što se japanska riža ne koristi, naprimjer za ishranu stoke te zalihe u slučaju nužde. Dio uvozne riže potajno su koristili jeftini restorani, tvrde upućeni u prehrambenu industriju, no za potrošače koji žele kupiti stranu rižu i kuhati je kod kuće, ili za velike lance koji se žele otvoreno prebaciti na uvoznu rižu, ovo je velika promjena, dodaju. Zbog potražnje za jeftinim alternativama trgovci na malo i restorani bore se za sitne iznose koje im vlada ustupa za maloprodaju, koja je lani, prema vladinim podacima, iznosila oko 9000 metričkih tona, što je tek sitan postotak od ukupno osam milijuna metričkih tona riže koliko je prodano u Japanu. Anketa koju je list Nikkei u ožujku proveo u 60 tvrtki koje se bave hranom pokazala je da bi 70 posto njih bilo zainteresirano za uporabu uvozne riže da je dostupna. Japanski poljoprivrednički lobi, koji ima snažnu političku potporu, protivi se otvaranju riži iz inozemstva. Međutim, opadanje vjernosti domaćoj riži moglo bi imati strašan utjecaj na zemlju u kojoj se politika, društvo, gospodarstvo te čak i nacionalni identitet prožimaju s uzgajanjem riže. “Ako Japan otvori tržište većem udjelu inozemne riže, bit će to vrlo velika promjena u poslijeratnom Japanu”, kaže Toshiyuki Kako, umirovljeni profesor Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Kobeu. “To dokazuje koliko se stav potrošača promijenio u proteklih nekoliko godina”, kaže.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu