Cijene pojedinih proizvoda u najvećim srpskim trgovačkim lancima u poslednjih devet mjeseci skočile su čak za 25 posto, pokazalo je istraživanje Politike. Domaćicama koje su se vratile iz kupnje kao dobar vic je zvučala vijest da je u srpnju zabilježena deflacija od 1,1 posto.

Statističari su, tvrdeći da je inflacija u minusu, još jednom nasmijali građane, jer kako je pokazalo istraživanje, u poslednjih devet mjeseci cijene pojedinih proizvoda u najvećim trgovinskim lancima Maksiju, Tempu i Rodiću skočile su čak i 25 posto. Najviše je poskupjelo meso, pa se tako u studenome prošle godine svinjski but bez kostiju mogao kupiti za 350 dinara, dok ovih dana kilogram svinjskog odreska stoji i do 500 dinara. Junetina je u prosjeku skuplja 100 dinara za kilogram, dok je piletina poskupjela za nekoliko desetaka dinara po kilogramu. Među rekorderima u poskupljenju je i ulje koje ovoga ljeta stoji za četvrtinu više nego prošle zime. U potrošačkoj košarici našlo se i brašno po cijenama višim za najmanje pet posto, što je prouzročilo i poskupljenja slatkiša. Tako se popularni keks Petit Beurre u studenoma mogao kupiti za 59, dok sada stoji 75 dinara. Na samo četiri osnovna artikla, kao što su ulje, šećer, mlijeko i kilogram svinjskog mesa, potrošači sada izdvajaju više od 150 dinara, što je za petinu više novca nego krajem prošle godine. Gledano očima statističara, godišnji rast potrošačkih cijena je pao na 13,9%, sa 14,9% koliko je iznosio u lipnju. Prema metodologiji Europske unije, inflacija se mjeri na osnovi prosječne promjene maloprodajnih cijena robe i usluga za osobnu potrošnju, a uključuje i cijenu iznajmljivanja stana, financijske, ugostiteljske i usluge obrazovanja. Prema standardnoj metodologiji Zavoda za statistiku, kojom se mjeri rast cijena na malo, inflacija u Srbiji u srpnju iznosila je 0,1%, što znači da statističari nisu registrirali postojanje inflacije.