EN DE

Srpskim farmaceutima prijeti bankrot

Autor: Rato Petković,VLM
10. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Srpski proizvođači lijekova traže bolji položaj na tržištu regije, muči ih nelikvidnost zbog nepodmirenih dugova, a potresa ih i nekoliko krupnih afera

Srpski proizvođači medikamenata traže ravnopravniji položaj na tržištu lijekova u regiji. Takav zahtjev iznio je Zoran Stanković, srpski ministar zdravstva na konferenciji o tržištu lijekova. Ministar je pritom iznio opasku da inozemni proizvođači imaju pogodnije uvjete na srpskom tržištu od srpskih tvornica na regionalnim. Pritom je kao ilustraciju naveo Galeniku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Četiri tisuće lijekova
Druga po veličini srpska tvornica lijekova u regiji nema nijedan registrirani lijek. Galenika pokriva četvrtinu srpskog tržišta, dok preostale medikamente izvozi na rusko i tržište istočnoeuropskih zemalja. Na srpskom tržištu medikamenata prodaje se četiri tisuće vrsta lijekova koji se proizvode u 300 različitih farmaceutskih tvrtki. Srpski proizvođači suočeni su s jakom konkurencijom, a zbog loše obavljene privatizacije bankrotiralo je više farmaceutskih poduzeća. Među njima su Srbolek i Jugoremedija, jedini proizvođači pojedinih vrsta lijekova, tako da je ugrožena redovita opskrba pojedinim medikamentima poput nitroglicerina. Najveći srpski proizvođač lijekova, vršački Hemofarm, prodan je njemačkoj kompaniji Stada, ali se našao u teškoj financijskoj situaciji zato što Republički zavod za zdravstveno osiguranje neredovito plaća lijekove isporučene zdravstvenim ustanovama. Hemofarm potražuje 97 milijuna eura od veletrgovaca i RZZO-a.

Srpski proizvođači medikamenata traže ravnopravniji položaj na tržištu lijekova u regiji. Takav zahtjev iznio je Zoran Stanković, srpski ministar zdravstva na konferenciji o tržištu lijekova. Ministar je pritom iznio opasku da inozemni proizvođači imaju pogodnije uvjete na srpskom tržištu od srpskih tvornica na regionalnim. Pritom je kao ilustraciju naveo Galeniku.

Četiri tisuće lijekova
Druga po veličini srpska tvornica lijekova u regiji nema nijedan registrirani lijek. Galenika pokriva četvrtinu srpskog tržišta, dok preostale medikamente izvozi na rusko i tržište istočnoeuropskih zemalja. Na srpskom tržištu medikamenata prodaje se četiri tisuće vrsta lijekova koji se proizvode u 300 različitih farmaceutskih tvrtki. Srpski proizvođači suočeni su s jakom konkurencijom, a zbog loše obavljene privatizacije bankrotiralo je više farmaceutskih poduzeća. Među njima su Srbolek i Jugoremedija, jedini proizvođači pojedinih vrsta lijekova, tako da je ugrožena redovita opskrba pojedinim medikamentima poput nitroglicerina. Najveći srpski proizvođač lijekova, vršački Hemofarm, prodan je njemačkoj kompaniji Stada, ali se našao u teškoj financijskoj situaciji zato što Republički zavod za zdravstveno osiguranje neredovito plaća lijekove isporučene zdravstvenim ustanovama. Hemofarm potražuje 97 milijuna eura od veletrgovaca i RZZO-a.

Gomilanje dugova
Zbog nelikvidnosti farmaceutskog sektora nadvila se opasnost od nestašice medikamenata, bez obzira što ministar zdravstva tvrdi da se za lijekove moraju naći sredstva. Ukupan dug prema proizvođačima lijekova od početka godine povećao se za 227 milijuna eura. Istodobno još nisu podmireni ni dugovi iz lanjske godine. Veledrogerija Feliks farm, koja pokriva 70 paosto srpskoga farmaceutskog tržišta, više od pet mjeseci čeka naplatu potraživanja od ljekarni. U ljekarnama pak tvrde da nemaju sredstva jer RZZO kasni s uplatom. Tako se dospjelo u svojevrsno farmaceutsko zapetljano klupko. Rješenje se čeka, ali zasad još nitko nije pronašao način na koji bi se to klupko moglo raspetljati.

Mito i korupcija

Potkupljivi liječnici
Osim nelikvidnosti srpsko tržište medikamentima opterećeno je i s nekoliko krupnih afera. U posljednje je vrijeme više liječnika uhićeno zbog primanja mita od inozemnih farmaceutskih kompanija od kojih su naručivali veće količine citostatika nego što su stvarno trebali.

Autor: Rato Petković,VLM
10. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close