Nakon što je Agrokor konačno povukao ponudu za kupnju Mercatora od njegovih dioničara, predsjednik Uprave ljubljanske trgovačke kuće Žiga Debeljak akviziciju je ponudio srpskim tajkunima. Debeljak tu ponudu smatra korisnom jer je Srbija drugo najveće Mercatorovo maloprodajno tržište. Mercator pokriva petinu tamošnjeg tržišta i drugi je najveći trgovinski lanac u Srbiji. Najavom ovogodišnjeg ulaganja 25 milijuna eura u Srbiju, u koju je već plasirao pola milijarde eura, Mercator nastoji još više poboljšati tržišnu poziciju u odnosu na belgijski Delhaize, koji je kupnjom Maxi lanca za 932,5 milijuna uvjerljivo na prvome mjestu.

Pritisak MMF-a
Debeljakova ponuda srpskim biznismenima ima slabe izglede jer su srpski tajkuni zapali u besparicu. Gotovo svakodnevno upućuju vapaje vladi i središnjoj banci da oslobodi dio obveznih rezervi koje banke imaju u NBS-u kako bi se povećala njihova kreditna sposobnost. Zasad nijedna od spomenutih adresa nema sluha za financijske nevolje biznismena. Vladi su ograničene mogućnosti za nova zaduživanja jer ih je zbog dosadašnjih već ukorio MMF koji traži smanjenje deficita u ovogodišnjem državnom proračunu. Ne smanji li deficit, postaje upitan aranžman o posudbi milijarde eura Srbiji za prevladavanje dužničkih obveza. Zato se od buduće nove vlade očekuje da joj prvi potez bude rebalans državnoga proračuna radi smanjivanja planiranih troškova. Proračun je rađen na temelju rasta BDP-a od dva posto, dok prema novim procjenama neće rasti iznad 0,5 posto. S druge strane središnja banka ne namjerava smanjenjem obvezne rezerve ugroziti vlastiti devizni potencijal namijenjen ponajprije zaustavljanju naglog pada vrijednosti dinara u odnosu na euro, a time i otklanjanju opasnosti od novoga inflatornoga vala.

Pad kupovne moći
Čak i kad bi tajkuni financijski stajali bolje, malo je vjerojatno da bi kapital uložili u trgovinu jer ta djelatnost nije više tako unosna zbog pada kupovne moći stanovništva od 16,6 posto. Da je tako pokazuje i reagiranje Delhaizea koji se žali zbog izmijenjenih uvjeta poslovanja u trgovačkoj djelatnosti. Belgijska trgovačka kuća prigovara srbijanskoj vladi da je uredbom ograničila maržu za osnovne prehrambene namirnice na 10 posto. Vlada se na taj potez odlučila kako bi sačuvala socijalni mir jer su marže na mlijeko, brašno, šećer, meso i ulje iznosile do 55 posto. U Delhaizeu traže poslovanje pod istim uvjetima kakvi su postojali u vrijeme dok je vlasnik Maxi lanca bio najveći srpski tajkun Miroslav Mišković. U upućenim krugovima potez Delhaizea smatra se naivnim jer se njegov utjecaj na vladajuću strukturu ne može izjednačiti s Miškovićevom moći, koji je svojedobno bio toliko jak da je sudjelovao i u sastavljanju vladina ministarskoga kabineta.

Borba za goli život
Uredba srbijanske vlade vrijedi šest mjeseci, a donesena je uoči održavanja parlamentarnih izbora, što je u javnosti protumačeno kao potez kojim se treba pridobiti naklonost biračkog tijela. Trgovcima ostaje da se do tada bore za goli život s neizvjesnošću o mogućem produljenju važenja uredbe. U takvim okolnostima Mercatorov pokušaj da zainteresira srpske biznismene je deplasiran.

Uredba ‘deset posto’

Mali trgovci masovno zatvaraju trgovine
Smanjenje marži osnovnim prehrambenim namirnicama na 10 posto najviše je pogodilo male trgovce. Od početka godine gotovo je tisuću trgovaca stavilo lokot na vlastite prodavaonice. Veliki trgovački lanci gubitak u prodaji osnovnih prehrambenih namirnica nadoknađuju povećanjem cijena drugim proizvodima pa im poslovanje nije ugroženo unatoč smanjenoj dobiti. Zbog besparice najveći trgovački centri poput Ušća i Delta cityja pretvorili su se više u šetališta.