Srbiji je, prema ocjeni tamošnjih gospodarstvenika, potrebno centralizirano vanjskotrgovačko predstavništvo u Rusiji ako namjerava donekle uravnotežiti postojeću nepovoljnu vanjskotrgovačku razmjenu. Naime, Srbija ima trgovinski deficit s Rusijom od gotovo dvije milijarde dolara. Problem je u tome što usitnjeni srpski proizvođači nemaju ekonomske moći za istraživanje ruskog tržišta, a rješenje se vidi u novom poduzeću, koje bi bilo u mješovitom državno-privatnom vlasništvu. Uloga države u njemu bila bi povezivanje privatnih poduzeća, koja samostalno nisu dovoljno jaka za nastup na ruskom tržištu.

Stopama Geneksa
Sve su više učestaliji i zahtjevi samih gospodarstvenika za osnivanjem izvoznog poduzeća, poput nekadašnjega Geneksa, koji je imao brojna predstavništva diljem svijeta, čiji je zadatak bio pružiti svojevrsni servis tvrtkama, koje mogu biti konkuretne na ruskom tržištu. Svojedobno je Geneks imao vrlo jako predstavništvo u Moskvi, čiji su menadžeri bili angažirani i na plasmanu srpske robe izvan glavnoga ruskog grada. Tada je Srbija, koristeći usluge velikih izvoznih kuća, više izvozila robe nego što ju je uvozila iz Rusije. U međuvremenu se Geneks ugasio, a iz njega je iznikla cijela generacija današnjih najvećih srpskih biznismena, poput Miroslava Miškovića, Zorana Drakulića i drugih. Srbija je doslovno zatrpana ovogodišnjim bogatim urodom jabuka i šljiva, koje ne može izvesti u Rusiju zbog velikog broja proizvođača koji pojedinačno i, unatoč velikoj potražnji, ne mogu zadovoljiti potrebe ruskog tržišta za tim proizvodima. Da bi se iskoristio potencijal koji omogućava sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom, potrebno je organizirati zajednički nastup više poduzeća, osobito u sektoru prehrambene industrije, te poljoprvrednih proizvoda za kojima u unutrašnjosti Rusije postoji velika potražnja.

Prednosti predstavništva
Očito je da pogodnosti koje proizlaze iz liberalizirane trgovine Srbije s Rusijom najučinkovitije koriste inozemne kompanije koje su kupile dobrostojeća srpska poduzeća preko kojih izvoze robu na rusko tržište. To su prije svih Tarkett, koji je kupio najvećeg proizvođača podnih obloga Sintelon. Najveći dio proizvodnje izvozi se upravo na rusko tržište. Slično je i s njemačkom farmaceutskom kompanijom Stadom, koja je kupnjom Hemofarma stekla i njegovu tvornicu lijekova u Rusiji. Njihov primjer slijedi i slovensko Gorenje koje preko vlastite tvornice, izgrađene u Valjevu, izvozi kućanske uređaje na rusko tržište. Primjer prednosti otvaranja trgovinskih predstavništava u Rusiji su proizvođač posuđa Metalac te East Point Zorana Drakulića, koji je u 2009. godini povećao izvoz proizvoda od bakra za nevjerojatnih 30 puta.

Izdvojeno

Čežnja za minulim vremenom
Svojedobno je Geneks imao vrlo jako predstavništvo u Moskvi, čiji su menadžeri bili angažirani i na plasmanu srpske robe izvan glavnoga ruskoga grada. Tada je Srbija, koristeći usluge velikih izvoznih kuća, više izvozila robe, nego što ju je uvozila iz Rusije.

Strane kompanije bolje koriste liberalizaciju
Prednosti koje proizlaze iz liberalizirane trgovine Srbije s Rusijom najučinkovitije koriste inozemne kompanije, koje su kupile dobrostojeća srpska poduzeća, preko kojih izvoze robu na rusko tržište.