Početak 2010. godine vratio je optimizam u Agenciju za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (Siepa) u Beogradu. Direktorica tog po mišljenjima stručnjaka ponajboljega vladinog ureda Vesna Perić nerado se prisjeća prošle godine kada joj tjednima nije zvonio telefon u uredu.

Nijemcima trećina
Sada se iz dana u dan smjenjuju zainteresirani investitori i agencija ima “sladak” problem da im svima iziđe u susret. Zato ova mlada menadžerica kaže da će vladin plan o dvije milijarde eura stranih izravnih investicija u 2010. sigurno biti ostvaren. Siepa je utemeljena 2001., ali je počela funkcionirati tri godine poslije. Do tada je bila bez stalno zaposlenih i vlastitog proračuna. Poslije su došli i poticaji za rad. Tumačeći način na koji funkcionira, Vesna Perić govori da svaki ulagač na svom stolu ima tablicu s praznim poljima: lokacija, infrastruktura, cijena radne snage, stimulacije… Ako jedno od tih polja ostane prazno, kaže ona, poraženi ste i nema vas nigdje! Agencija je prošle godine stajala srpsku državu 1,2 milijuna eura. Da je to bio dobro potrošen novac vidljivo je na temelju samo jednog podatka. Posljednja velika investicija, dovođenje njemačke tvrtke Leoni u Prokuplje, vrijedno je 20 milijuna eura i 2000 radnih mjesta. Nijedno strano ulaganje od 2001. nije realizirano bez njihova angažmana. Ili su investitoru otvorili vrata nadležnog ministarstva ili su posao završili sami od početka do kraja. Do sada je završeno devet krugova usmjeravanja poticajnih sredstava za nove ulagače. Siepa je podržala 106 projekata koji su vrijedili 604 milijuna eura i donijeli više od 15.000 radnih mjesta. Ukupno je investitorima dodijeljeno 39 milijuna eura. Najviše novca otišlo je za projekte u automobilskoj industriji (11,6 milijuna), slijede tekstilna sa 8,1 milijun i poljoprivreda te prehrambena industrija sa 4,7 milijuna eura. Budući da se podrijetlo kapitala evidentira prema mjestu gdje je izvršena uplata, najviše poticajnih sredstava, 14,2 milijuna eura ili 36,3 posto, otišlo je investitorima iz Srbije. Njemački ulagači dobili su 11,4 milijuna, odnosno 29,1 posto, dok je Talijanima pripalo 6,6 milijuna eura ili 17 posto.

Jeftinije nego u Rusiji
Ocjenjujući investicijsku klimu, direktorica Siepe kaže da radna snaga u Srbiji nije najjeftinija. Najveća je prednost kvalificirana radna snaga, osobito u sektorima poput autoindustrije. Također su važni ugovori o slobodnoj trgovini koji omogućavaju proizvođačima da izvoze na tržište od 800 milijuna potrošača. Vesna Perić kaže da je ipak jeftinije organizirati proizvodnju za rusko tržište u Srbiji nego u samoj Rusiji.