Srbija je otkazala sudjelovanje na skupu država nasljednica imovine bivše zajedničke države jer ne pristaje na raspravu o Aneksu G iz Sporazuma o sukcesiji. Sporni dodatak predviđa da republikama koje su imale imovinu u drugim federalnim jedinicama pripada ono što su imale 1990. godine. Gašo Knežević, profesor beogradskoga Pravnog fakulteta, koji zastupa interese Srbije, nije objasnio zašto predstavnici te države ne žele doći u Sarajevo, rekavši tek kako postoje valjani razlozi za takav postupak.

Povučena uredba
Srpska strana tvrdi da Hrvatska nije poštivala Aneks G jer je odmah nakon osamostaljenja imovinu srpskih tvrtki pretvorila u državno vlasništvo i najveći dio prodala. Jedno od odmarališta u Poreču kupio je Dražen Golemović, istarski poduzetnik blizak kriminalnom miljeu. Prema procjenama u Srbiji, imovina tamošnjih tvrtki u Hrvatskoj 1990. godine vrijedila je 1,8 milijardi eura, dok je Hrvatska u Srbiji imala 800 milijuna eura vrijednosti. Srpske tvrtke, koje imaju najveću imovinu u Hrvatskoj su nekadašnja Jugobanka, Genex (37 stanova, nekoliko hotela i odmarališta), Železnice Srbije, NIS (više od 30 benzinskih pumpi, odmarališta i udjel u Janafu), Tigar, Putnik, Centrotekstil, EI Niš, Vino Župa, Inex, Utva… Prije tri godine vlada Srbije je donijela uredbu kojom se omogućava prodaja imovine hrvatskih, slovenskih i BiH kompanija, ali je ukinuta na zahtjev tih država. Prema novoj odluci, poduzećima je ostavljen rok da se do 30. rujna dogovore o podjeli imovine. Prema riječima Dejana Jovovića, savjetnika u Privrednoj komori, sporazumom je predviđeno da sva nepokretna imovina SFRJ pripadne državama nasljednicama, na čijem se teritoriju nalazi. Pravne osobe, vlasnici nekretnina, zadržavaju pravo vlasništva prema stanju iz 1990.

Podjela deviza
Postoji i problem podjele deviza. Srpska strana tvrdi da je prilikom raspada zemlje bilo 56,4 milijuna dolara, dok druge federalne jedinice smatraju da je riječ o 640 milijuna dolara. Nisu podijeljena ni veleposlanstva. Od 123 sporna objekta raspoređeno je samo pet, a dogovorena je podjela još 42, ali Srbija će prepustiti zgrade tek kad se postigne dogovor o cjelokupnoj imovini.

Popis

HFP popisao 319 objekata
Srpsku imovinu u Hrvatskoj čine zgrade, stanovi, odmarališta, poslovni objekti, hoteli, benzinske crpke, udjel u Janafu… HFP tvrdi da je popisao 319 objekata na koje polažu pravo poduzeća iz Srbije. Od toga je 158 prodano, 30 dodijeljeno na korištenje, za 40 zgrada se vode sporovi, a 91 objekt je slobodan. U Direkciji za imovinu Srbije, međutim, neslužbeno tvrde da srpske tvrtke imaju više od 400 objekata u Hrvatskoj.