Nakon što je Komisija za zaštitu konkurencije opomenula Srbijagas zbog monopolizma u distribuciji plina na domaćem tržištu, počeli su pregovori i s drugim kompanijama o njihovu dolasku na srpsko tržište, koje bi konkurirale ruskom Gazpromu s kojim je Srbijagas sklopila strateško partnerstvo. Gazprom i dalje ostaje glavni opskrbljivač Srbije plinom, ali interes za ulazak na srbijansko tržište pokazuju mađarski Mol, talijanski ENI i njemački E.ON Ruhrgas.
Dolazak Nijemaca
Sve spomenute kompanije izjasnile su se kako im je srbijansko tržište meta na koje kane ciljano doći. To je potvrdio Dušan Bajatović, glavni direktor Srbijagasa, uz napomenu kako bi sklapanje stateškog partnerstva sa spomenutim kompanijama pridonijelo da srpska plinska kompanija postane respektabilna u regionalnim okvirima. Srbijagas je s ruskim Gazpromom osnovala zajedničko poduzeće za gradnju i upravljanje skladištem plina Banatski Dvor, kapaciteta oko 800 milijuna kubičnih metara plina. Skladište je uskoro završeno, kao i njegovo punjenje rezervama plina dovoljnim da se podmire dvomjesečne domaće potrebe. S ruskom kompanijom će biti realizirana gradnja dijela budućeg plinovoda Južni tok, koji će u duljini od 400 km prolaziti kroz Srbiju. Dok Gazprom ostaje dominantan opskrbljivač plina u Srbiji, pojedini industrijski potrošači inzistiraju na mogućnosti da od drugih inozemnih kompanija mogu kupovati plin jer im je ruski preskup. Pod tim pritiskom Bajatović je nedavno razgovarao s predstavnicima njemačkog E.ON Ruhrgasa te dogovorio da ta kompanija prodaje plin u Srbiji. Srbijanske vlasti moraju do 2012. liberalizirati domaće tržište plinom. To je razlog što se do tog vremena ulažu napori za dolazak renomiranih inozemnih kompanija kako bi se izbjegla opasnost da pojedini manji trgovci plinom iskoriste tu pogodnost za pranje novca. Sadašnja godišnja potrošnja plina u Srbiji iznosi oko 2,5 milijardi kubičnih metara, ali će se plinofikacijom cijele zemlje ta potrošnja udvostručiti. U planu je da se plin koristi i kao pogonsko gorivo za proizvodnju struje. Usvojenom strategijom o razvoju energetskog sektora predviđeno je da se u gradnju proizvodnih kapaciteta do 2020. investira devet milijardi eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu