Suočena s posljedicama krize srbijanska vlada prisiljena je “prekrojiti” ovogodišnju ekonomsku politiku, s daleko skromnijim ciljevima. Umjesto prvotno planiranog rasta BDP-a od 3,5 posto sada se računa da će njegov ovogodišnji iznos biti za dva posto manji od lanjskog.

Zbog stanja u gospodarstvu, koje bilježi pad proizvodnje od čak 20-ak posto, vlada je prisiljena smanjiti javne rashode, pa će krajem tjedna zastupnici biti zaokupljeni raspravom o rebalansu proračunu, u kojemu su rashodi smanjeni na 7,6 milijardi eura, pri čemu se računa na prihode od 6,9 milijardi eura. Manjak od 700 milijuna eura, odnosno 2,3 posto BDP-a, treba biti pokriven povećanjem trošarina, poreza na luksuz stanovi iznad 100 četvornih metara i automobili iznad 2000 kubičnih cemtimetara te prodajom državnih vrijednosnih papira. Povećane trošarina odnosi se na naftne derivate, cigarete, uvođenje poreza od 10% na izdatke za mobilnu telefoniju, dok će se porez na stanove određivati na temelju njihove tržišne cijene, a ne knjigovodstvene kao do sada tako da će prihodi od toga biti uvećani za oko tri puta. U pokrivanju proračunskog deficita vlada računa na obećanih sto milijuna eura od Svjetske banke, kao na IP fondove EU.Osim toga vlada se, prema sporazumu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o stand by aranžmanu, od kojega treba dobiti tri milijarde eura u ovoj i idućoj godini radi očuvanja deviznih rezervi obvezala uštedjeti milijardu eura. Pod pritiskom javnosti i mogućih socijalnih nemira ministarski kabinet odlučio je odustati od uvođenja socijalnog poreza, što je preporučio MMF. Umjesto oporezivanja sa 10 posto svih primanja iznad 125 eura vlada je glavni teret štednje prebacila na državnu administraciju i javna poduzeća. Svim zaposlenima u državnoj upravi koji imaju plaće veće od 425 eura bit će uveden porez od 10 posto, a za plaće iznad 1060 eura porez će iznositi 15 posto. Od smanjenja plaća nisu izuzeti ni predsjednik države, članovi vlade i zastupnici. Glede osobnih primanja najviše su pogođeni zaposleni u javnim poduzećima, državnim agencijama i javnim institucijama, poput središnje banke, u kojima plaće ne mogu biti veće od šesterostrukoga republičkog prosjeka tako da će im zarade biti limitirane na gornjoj granici od 1915 eura, dok primanja članovima upravnih odbora ne mogu biti iznad prosječne plaće. Ta je odredba pogodila velik broj direktora u javnim poduzećima i agencijama jer su njihova primanja dostizala i više od četiri tisuće eura.

Činjenice

Štednja na zdravstvu i socijali
Guverner Radovan Jelašić bio najveći zagovornik štednje, ali njegovo je zalaganje bilo najviše usmjereno na smanjivanje mirovina i rashoda u društvenim djelatnostima, poput zdravstva, obrazovanja i socijalnih izdataka. Zaposleni u svim tim djelatnostima, te policiji i vojsci, izuzeti su od smanjivanja plaća, dok će izdaci za zdravstvenu djelatnost biti smanjeni za 42,5 milijuna eura.