Nakon najveće monetarne krize Europske unije, uzrokovane situacijom u Grčkoj, za stabilnost svojih javnih financija uplašili su se i Slovenci.

Iako se u pogledu vanjskog duga i deficita ne može uspoređivati s Grčkom, i Slovenija bi trebala voditi računa o “grčkom sindromu” koji bi joj zaprijetio ne ostvari li brz pomak prema reformi gospodarstva i restrukturiranju potrošnje, upozoravaju vodeći slovenski ekonomisti u ljubljanskom dnevnik Delo. Analitičar Mojmir Mrak navodi da je , gledano statički, položaj Slovenije bolji od grčkog, ali da je problem u dinamici jer se podaci pogoršavaju. Vanjski dug Slovenije je od 2008. godine gotovo udvostručen, pa je 2008. godine iznosio 22 posto BDP-a, lani 34, a trenutačno oko 40 posto BDP-a. Ako bi se takav trend nastavio i ako vlada ne realizira postupno smanjenje vanjskog duga i proračunskog deficita, istom bi se dinamikom vanjski dug države do 2013. godine povećao na 54 posto BDP-a, boje se Slovenci.