EN DE

Skupa vina bolja investicija od dionica

Autor: The New York Times
04. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Obični oglas za nekretnine zainteresirao je Filipa Opdebeecka 2007.: “Iznajmljuje se sef”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sef je u biti bio trezor od tri prostorije smješten ispod jedne od mnogih banaka u ovom švicarskom financijskom središtu, a izvorno se jedna prostorija koristila kao bankovni arhiv, druga kao spremište dionica, a u trećoj se skladištilo zlato. Danas taj trezor od 975 četvornih metara, devet metara ispod zemlje, čuva prilično različitu vrstu ulaganja – oko 40.000 vinskih boca većina kojih se, naravno kako i priliči, nalazi u posjedu bankara, diplomata i ostalih koji jednostavno uživaju u čaši Saint Émiliona, Romanée Contija ili Mondavija. Nove police u trezoru, koje nalikuju na one knjižničke, pune su većinom francuskih vina iz regije Bordeaux, ali ima i vina iz Italije, Čilea, Agentine, Australije i kalifornijske doline Nape. Opdebeeck procjenjuje kapacitet trezora na 100.000 boca. Vinski ekonomist poput Phillippea Masseta iz hotelijerske škole u Lausanneu uz sjevernu obalu Ženevskog jezera kaže da uključenje vina u investicijske portfelje postaje sve uobičajenije, posebice kad su u pitanju prestižna vina poput crvenih iz francuske regije Bordeaux. Njima vrijednost stalno raste, a rasla je čak i 2008., za vrijeme najgore financijske krize. “Vina osiguravaju sjajan povrat ulaganja, bolji čak i od dionica, a omogućuju i diverzifikaciju”, nastavlja. Što se tiče Opdebeeckova trezora, kaže: “To je anegdota. Ali je i simptomatično.” Neki nisu uvjereni u investicijsku stranu priče. “Očito je riječ o likvidnosti”, smatra Michel Dérobert, glavni tajnik Švicarske udruge privatnih bankara. Ljubitelji vina imaju novca, pa i troše više, zbog čega cijene rastu. “To nije trend”, smatra on. Opdebeeck potiče Ženevu da pije fina vina. U nekim je stvarima, govori nam, njegov posao vrlo sličan bankarstvu, samo što su vina ulozi ili vrijednosnice.

Obični oglas za nekretnine zainteresirao je Filipa Opdebeecka 2007.: “Iznajmljuje se sef”.

Sef je u biti bio trezor od tri prostorije smješten ispod jedne od mnogih banaka u ovom švicarskom financijskom središtu, a izvorno se jedna prostorija koristila kao bankovni arhiv, druga kao spremište dionica, a u trećoj se skladištilo zlato. Danas taj trezor od 975 četvornih metara, devet metara ispod zemlje, čuva prilično različitu vrstu ulaganja – oko 40.000 vinskih boca većina kojih se, naravno kako i priliči, nalazi u posjedu bankara, diplomata i ostalih koji jednostavno uživaju u čaši Saint Émiliona, Romanée Contija ili Mondavija. Nove police u trezoru, koje nalikuju na one knjižničke, pune su većinom francuskih vina iz regije Bordeaux, ali ima i vina iz Italije, Čilea, Agentine, Australije i kalifornijske doline Nape. Opdebeeck procjenjuje kapacitet trezora na 100.000 boca. Vinski ekonomist poput Phillippea Masseta iz hotelijerske škole u Lausanneu uz sjevernu obalu Ženevskog jezera kaže da uključenje vina u investicijske portfelje postaje sve uobičajenije, posebice kad su u pitanju prestižna vina poput crvenih iz francuske regije Bordeaux. Njima vrijednost stalno raste, a rasla je čak i 2008., za vrijeme najgore financijske krize. “Vina osiguravaju sjajan povrat ulaganja, bolji čak i od dionica, a omogućuju i diverzifikaciju”, nastavlja. Što se tiče Opdebeeckova trezora, kaže: “To je anegdota. Ali je i simptomatično.” Neki nisu uvjereni u investicijsku stranu priče. “Očito je riječ o likvidnosti”, smatra Michel Dérobert, glavni tajnik Švicarske udruge privatnih bankara. Ljubitelji vina imaju novca, pa i troše više, zbog čega cijene rastu. “To nije trend”, smatra on. Opdebeeck potiče Ženevu da pije fina vina. U nekim je stvarima, govori nam, njegov posao vrlo sličan bankarstvu, samo što su vina ulozi ili vrijednosnice.

Njegova tvrtka nudi i savjetodavne usluge (koja vina kupiti), kao i internetsku burzu na kojoj se klijenti mogu nadmetati za vina, kupovati ili prodavati butelje za zaradu ili zabavu. “Ja sam baš poput bankara: imam portfelj, ali ne i previše boca jer, kao što uvijek kažem svojim klijentima, vino je za piće”, govori Opdebeeck, vodeći posjetitelja kroz trezor zaštićen čeličnim vratima teškim dvije tone. “Pitam svoje klijente žele li visok rizik. Ako je tako, kažem im da kupe 12 boca i popiju šest.” Opdebeeck (30), Belgijanac rođen u Brazilu koji odraslu dob provodi u Švicarskoj, nazvao je svoju tvrtku Au Bonheur du Vin, ugrubo Raj za ljubitelje vina, a ime je preuzeo od slične pariške tvrtke. Ono podsjeća na Zolain roman “Kod ženskog raja” o trgovcu koji otvara očaravajuću trgovinu koja jednostavno tjera žene da troše. Premda je Opdebeedkova ideja rođena u Parizu, nigdje nije naišla na plodnije tlo nego u Ženevi. “Ženeva je malen grad”, kaže on. “Svatko svakog poznaje.” A ima i mnogo dobrostojećih bankara koji uživaju u vinu. Opdebeedkov iPhone svakodnevno je krcat porukama klijenata koji žele da se njihovu portfelju doda HautBrion ili Château d’Yquem. Budući da je ovo Švicarska, portfelji nisu označeni imenima, nego samo brojevima. Klijenti iz Ženeve katkad žele da im donese određenu bocu u ured ili dom. Jednog poslijepodneva viđen je kako se uspinje do Palače pravde. Broker je želio sanduk francuskog vina koje mu je Opdebeeck i dostavio. Trezor se nalazi u samom srcu bankarskog okruga, a okružuju ga financijske institucije koje čine kralježnicu poslovnog života ovoga grada. Samo jedna ulica dijeli ga od Rue du Rhône, jedne od najeksluzivnijih ulica za kupnju na cijelom svijetu. “Vino osigurava povrat ulaganja bolji čak i od dionica.”

John Tagliabue

Autor: The New York Times
04. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

…ovdje bi se skoro složila…ako ti i sve propadne,možeš se barem dobro opiti…:)))

Minibar..što kažeš ..?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close