Talijanska bankarska grupacija Intesa Sanpaolo, u čijem sastavu u Hrvatskoj posluje Privredna banka Zagreb, izvijestila je o rekordnom prvom polugodištu u kojem bilježi skok dobiti i prihoda zahvaljujući višim kamatnim stopama.

U drugom tromjesečju neto prihod bio je veći za 18,7 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosio je 6,34 milijarde eura, pokazalo je izvješće banke objavljeno krajem prošlog tjedna. Neto prihod od kamata povećan je za 71,3 posto, na 3,58 milijardi eura. Istodobno se neto prihod od naknada i provizija smanjio pak za 1,7 posto, na 2,22 milijarde eura.

Izloženost Rusiji

Neto prilagodba kredita otprilike je prepolovljena, na 367 milijuna eura, odražavajući visoku poredbenu osnovicu u prošloj godini kada je iznos uključivao 292 milijuna eura povezanih s izloženošću Rusiji i Ukrajini, stoji u izvješću banke. Neto rezervacije i neto otpis druge financijske imovine bili su pak otprilike dvostruko veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dosegnuvši 121 milijun eura.

Vlasnica Privredne banke Zagreb zaključila je drugo tromjesečje s konsolidiranom neto dobiti od 2,27 milijardi eura, većom za 74,6 posto u usporedbi s isto razdoblje prošle godine. Izvršni direktor najveće talijanske banke Carlo Messina rekao je analitičarima da se talijanske tvrtke bolje nose s rastućim troškovima kredita od drugih u Europi zahvaljujući restrukturiranju gospodarstva nakon globalne financijske krize.

“Pogledate li financijske uvjete kompanija u Italiji, vidjet ćete da su depoziti blizu 400 milijardi eura”, kazao je Messina. Nakon prolaska polovine godine koju je popratilo daljnje zatezanje monetarne politike kroz rast referentne cijene novca i odolijevanje talijanskog gospodarstva krizi, Intesa sada očekuje neto dobit u ovoj godini “znatno iznad” ranije prognoziranih sedam milijardi eura. U strategiji objavljenoj u veljači ove godine banka sa sjedištem u Torinu procijenila je da će dobit u ovoj godini iznositi 6,5 milijardi eura, objavio je Reuters.

Katapultirana dobit

Ciklus povećanja kamatnih stopa u eurozoni, za 4,25 postotnih bodova unatrag godinu dana, katapultirao je dobit talijanskih banaka u proteklim kvartalima. Dok kamatni prihodi posljedično strmoglavo rastu, kamatne stope na depozite i dalje su ostale niske, ostavljajući troškovne pritiske pasivnih kamatnih stopa na niskim razinama.

Dok takva kombinacija ide u korist vlasnicima banaka osiguravajući rekordnu dobit i povrate na uloženi kapital, takva situacija ne ide na ruku štedišama u uvjetima visoke inflacije. Nezadovoljstvo je iskazala i Europska središnja banka. Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos upozorio je krajem lipnja da bi podizanje kamatnih stopa u eurozoni trebalo obuhvatiti i štediše kojima bi banke trebale isplaćivati više kamate na pologe. “Puna transmisija monetarne politike zahtijeva da se isplaćuje naknada (i) za štednju”, rekao je De Guindos, prenosi Reuters.

Intesa značajno investira u tehnologiju s ciljem prebacivanja IT infrastrukture u oblak kako bi ponudila jeftinije bankovne usluge te usluge upravljanja imovinom najmanje profitabilnim klijentima. Banka je objavila da je više od 10.000 računa otvoreno putem mobilne aplikacije Isybank lansirane u lipnju. Cilj je dosegnuti više od 2,5 milijuna do prvog tromjesečja 2024., što namjerava udvostručiti do kraja 2025., uključujući migraciju četiri milijuna postojećih klijenata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost