Studenti, zadaća vam je sljedeća: osmislite aplikaciju, natjerajte ljude da se njome koriste i onda opet ispočetka. Taj su zadatak dobili studenti Sveučilišta Stanford ujesen 2007. godine u sklopu seminara kojeg ovdje zovu “Uvod u Facebook”.

Nitko nije mogao ni zamisliti što će se dalje dogoditi. Studenti su, naime, svojim besplatnim aplikacijama za Facebook privukli milijune korisnika. Kad su krenuli s oglašavanjem, neki su od njih počeli zarađivati puno više od svojih profesora. “Uvod u Facebook” lansirao je karijere preko 25 ovdašnjih studenata i profesora te uveo nov model modularnog poduzetništva, koji je poslovanje na području tehnologije promijenio nabolje. “Sve se tako brzo odigralo”, prisjeća se danas dvadesettrogodišnji Joachim De Lombaert. Aplikacija koju je osmislio njegov tim svakog im je dana utržila 3000 dolara, a kasnije je tim novcem osnovao tvrtku koju su na kraju prodali za šesteroznamenkasti iznos. U to su vrijeme aplikacije na Facebooku bile novost. iPhone se tek pojavio na tržištu, a prvi mobilni telefon s operativnim sustavom Android lansiran je godinu kasnije. Na “Uvodu u Facebook” studente su učili da razvijaju aplikacije s najosnovnijim funkcionalnostima te da ih brzo prošire, a kasnije usavršavaju. Ta je metoda postala standard nove generacije poduzetnika i ulagača pa se za mnoge od njih put od ideje do tvrtke znatno skratio. Za pokretanje tvrtke nekoć je trebalo mnogo novca, vremena i kadrova, no u posljednjih su se deset godina zbog softvera otvorenog koda i usluga “u oblacima” troškovi značajno smanjili. Usto, uz pomoć oglašivačkih mreža do zarade se može brzo doći. Fenomen aplikacija samo je naglasio taj trend i pokrenuo novi val inovacija u tehnologiji, iako ima i onih koji smatraju da će to biti samo još jedan u nizu fenomena koji brzo izgaraju. “Uvod u Facebook” brzo se pretvorio u mikrokozmos Silicijske doline. Oko 75 studenata radilo je u timovima po troje sudionika i razvilo aplikacije koje su u samo 10 tjedana privukle 16 milijuna korisnika.

Mnoge su bile poprilično smiješne pa je jedna aplikacija, naprimjer, korisnicima omogućavala da prijateljima šalju “zagrljaje”. De Lombaertova je pak služila ocjenjivanju seksipila prijatelja. Međutim, do kraja semestra zaradili su otprilike milijun dolara na oglašavanju, a aplikacije su bile besplatne. Mnoge je poduzetnike to potaklo da se ostave poslovnih planova i krenu razvijati aplikacije. Iako nisu svi ostvarili uspjeh, oni koji jesu pomogli su širenju Facebooka, koji trenutno ima gotovo 700 milijuna korisnika. I ulagači su počeli razmišljati o novom pristupu; neki su stoga razvili investicijske fondove krojene prema potrebama manjih novih tvrtki. “Mnoge ideje koje su proizašle iz tog seminara utjecale su na strukturu fonda koji trenutno razvijam”, kaže Dave McClure, jedan od osnivača tvrtke 500 Startups, koja ulaže u mlade modularne tvrtke. “Taj nam je seminar poslužio da shvatimo kako tako nešto može upaliti.” Danas, četiri godine nakon što su odslušali seminar, većina je studenata shvatila da je znatno teže izgraditi tvrtku nego osmisliti aplikaciju, pa makar zavrijedila i čistu peticu. “Ima jako puno posla oko stvaranja tvrtke”, kaže Edward Baker, De Lombaertov kolega sa studija i poslovni partner. Njih su dvojica osnovali društveni servis Friend.ly. Međutim, mnogim je studentima seminar donio veliku novčanu korist. “Uvod u Facebook” promijenio je život Joachima De Lombaerta, a na aplikaciji koju je osmislio njegov tim, “Send Hotness”, zaradili su brže i više od ostalih polaznika. “Seminar nam je ponajprije pomogao da se odvažimo na veći pothvat”, kaže tridesetdvogodišnji Edward Baker, izvršni direktor Friend.lyja. Facebook se nije aktivno uključio u taj seminar na Stanfordu, no neki su Facebookovi programeri pohađali pojedine satove te stekli vrijedan uvid u razvoj novih aplikacija. “Osjećao sam se kao u inkubatoru”, kaže David Fetterman, jedan od Facebookih programera koji je sudjelovao u razvoju platforme za aplikacije.

Zapanjujući uspjeh projekata koji su proizašli iz seminara pobudio je pozornost Silicijske doline. Zadnji je sat održan u prosincu 2007. godine, a prisustvovao mu je velik broj ulagača. “Facebookova se platforma zahuktavala i stekli smo dojam kao da započinje nova zlatna groznica”, kaže ulagač Mike Maples koji je prisustvovao nekolicini satova i na kraju uložio u jednu od novih tvrtki koje su se na seminaru razvile. “Uvod u Facebook” osmislio je B. J. Fogg, voditelj Laboratorija za razvoj tehnologije na Sveučilištu Stanford. Fogg je ambiciozni akademik i guru inovacija koji se bavi iskorištavanjem utjecaja tehnologije i psihologije na ljudsko ponašanje. Kad je pokretao seminar, vodila ga je misao da će Facebook biti prava platforma za ispitivanje nekih njegovih teorija. Nije ni slutio da će njegov trud dovesti do razvoja novog poduzetničkog modela. U početku se sveučilišna administracija opirala. “Facebook u akademskih krugovima tada nitko nije shvaćao ozbiljno”, prisjeća se Fogg. Baker kaže da je Facebookova platforma pravi magnet za mlade poduzetnike iako se jednostavni tip aplikacija koji su razvijali na satu našao pred velikim izazovom. Facebook je, naime, otežao razvoj iznimno popularnih aplikacija time što nadzire kako se korištenje aplikacije širi. No, B. J. Fogg kaže da je onima koji su se na pravom mjestu zatekli u pravo vrijeme, to jest krajem 2007. godine, bilo drukčije. “Bilo je to razdoblje kad si se samo trebao pojaviti i pokupiti novac”, kaže. “Plodove je samo trebalo ubrati.”

Miguel Helft