Koja će zapravo biti konačna cijena svjetske financijske krize pitanje je mnogih financijskih analitičara, ali i poreznih obveznika s čijim novcem će se spašavati mnoge banke, osiguravajuće kuće i ostale privatne financijske institucije.

Iako je u ovom trenutku nemoguće izračunati koliko će sve zemlje svijeta ubrizgati u vlastiti financijski sustav, mogu se zbrojiti do sada dostupni podaci. Do sada je zbog eskalacije krize nekoliko zemalja odlučilo izravno ubrizgati kapital kako bi se “smrznuti” financijski sustav ponovno pokrenuo. Važno je spomenuti kako državni čelnici stalno ističu kako je ubrizgani novac zapravo namijenjen vraćanju povjerenja u bankarski sustav. Uzimajući u obzir najavljena ulaganja deset zemalja Europske unije i Rusije, dobije se brojka od 2,1 tisuća milijardi eura koje će biti ubrizgane u bankarske sustave. Od svih zemalja EU Njemačka će ubrizgati najveći kapital, točnije 500 milijardi dolara. Potezi europskih čelnika dolaze nakon američkih koji za spas financijskog sustava izdvajaju 700 milijardi dolara za ubrizgavanje u sustav i oko 150 milijardi poreznih olakšica. Ostale zemlje su također počele s vlastitim planovima spašavanja, pa tako Indija ubrizgava 12,2 milijarde dolara u financijski sustav, Australija 10,4 milijarde australskih dolara, dok Kanada planira otkupiti do 25 milijardi kanadskih dolara imovine od banaka. Ako se sve dostupne brojke zbroje, dobije se približan iznos od 3,8 bilijuna dolara. No, taj se iznos odnosi na samo 16 zemalja svijeta.

12 tisuća milijardi dolara procijenjena je ukupna vrijednost američkog hipotekarnog tržišta

45 posto iznosi pad cijena nafte sredinom listopada u odnosu na rekordnu vrijednost od 147 dolara koju je zabilježila u srpnju ove godine

14,5 milijardi dolara izdvojila je najveća francuska banka BNP Paribas za kupnju
belgijsko-nizozemske banke Fortis

50 milijardi dolara je njemačka vlada namijenila za spašavanje posrnule banke Hypo Real Estate

778 bodova iznosio je najveći dnevni pad industrijskog indeksa Dow Jones u povijesti

149 milijardi dolara američki je Senat, a potom i Predstavnički dom odvojio kao porezne olakšice za ublažavanje financijske krize

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

133 republikanca glasovala su u Kongresu protiv “Paulsonova plana” spašavanja financijske industrije u Sjedinjenim Državama

1,5 posto kamatna je stopa Feda nakon smanjenja koordiniranih s nekoliko svjetskih banaka

80 posto približan je udio američke vlade u osiguravatelju AIG

230 milijardi dolara bio je težak financijski udarac koji su u pet mjeseci ove godine pretrpjeli ruski oligarsi zbog svjetske financijske krize

700 milijardi dolara namijenila je američka vlada za pomoć posrnulim financijskim institucijama, poglavito bankama