Ruskom Kremlju dragocjeni naftni div Rosneft smanjuje broj zaposlenih i proizvodnju te prodaje udjele u sibirskim poljima, što je najsnažniji dokaz do danas da zapadne sankcije štete toj najbrže rastućoj naftnoj tvrtki posljednjih godina.

Sankcije koje su SAD i Europa nametnule Rusiji u odgovoru na njihove vojne akcije u Ukrajini smanjile su Rosneftu pristup zapadnom financiranju i tehnologiji, čime im je otežano servisiranje 55 milijardi dolara duga i zapriječen put vrhunskoj industrijskoj znanosti koja im treba za daljnji razvoj energetskih izvora.

Rijetki sumnjaju će Rosneft moći nositi se s pritiscima u srednjem roku – godišnja mu zarada doseže 30 milijardi dolara, a i milijarde su mu dostupne putem kineskih kreditnih linija i iz ruske državne blagajne za slučaj izvanrednih situacija.

No, planovi razvoja i modernizacije tog najvećeg u svijetu naftnog proizvođača s izlistanim dionicama, koji proizvodi više nafte nego članice OPEC-a Irak ili Iran, sada su pred najvećim dosad izazovima.

Prošlog je tjedna Rosneft najavio smanjenje broja zaposlenih radi smanjenja troškova: poslovni dnevnik Kommersant objavio je da će u Rosneftovu moskovskom sjedištu broj zaposlenih, njih trenutno ukupno 4.000, biti smanjen za četvrtinu.

Bilo bi to prvo značajno smanjenje broja zaposlenih u kompaniji koja je naglo rasla putem akvizicija rivala poput JUKOS-a, koju je prije nekih deset godina u stečaj gurnula vlada predsjednika Vladimira Putina. Otada je Rosneftova proizvodnja desetorostruko uvećana, na više od 4,0 milijuna barela dnevno, odnosno četiri posto globalne opskrbe. No prošlog je tjedna izvijestila o padu proizvodnje od 1,3 posto u kolovozu, uslijed pada proizvodnje u zapadno-sibirskim regijama.

Tvrtka je s plinskim monopolom Gazpromom među onima koji najviše donose u ruski proračun i potrebna su joj golema ulaganja da bi priključila nova polja u istočnom Sibiru – skup poduhvat kojeg su snažno pritisnule sankcije.

Kao nagovještaj izazova koji jedan takav projekt sada predstavlja, Putin je prošlog tjedna izjavio da će pozdraviti kinesku akviziciju udjela u vrijednom sibirskom polju Vankor. Riječ je o svojevrsnom značajnom zaokretu obzirom da se Kremlj dugo opirao tome da dopusti moćnom susjedu pristup tim nalazištima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

"Rosneftova odluka da ponudi Kini udjel u golemom naftnom polju Vankor u istočnom Sibiru signalizira da je pregovaračka pozicija Moskve dodatno oslabljena pod utjecajem sankcija i da treba kapitalnu injekciju", kazala je Emily Stromquist, analitičarka u tvtki Eurasia.

Blokada kredita

Rosneft treba uložiti više od 21 milijarde dolara godišnje do 2017. da bi pokrenuo nova polja i modernizirao rafinerije. Mora također otplatiti i 12 milijardi dolara duga do kraja godine i daljnih 17 milijardi iduće godine, nakon što se naveliko zaduživao za potrebe prošlogodišnje kupnje rivala TNK-BP, koji ga je stajao 55 milijardi dolara, a transakcija je uključivala BP-ovo preuzimanje 20-postotnog udjela u Rosneftu.

Rosneftu bi trebao biti omogućen pristup određenim sredstvima putem kratkoročnih kreditnih linija u zapadnim bankama, budući da sankcije SAD-a sada zabranjuju uzimanje zajmova s rokom dospijeća dužim od 90 dana. No, s obzirom da se očekuje da će Europska unija uskoro uvesti slične zabrane zaduživanja, dok je Rosneftov čelnik Igor Sečin, kao Putinov blizak saveznik, pod privatnim sankcijama, a rješenje ukrajinske krize još nije na vidiku, sva zapadna kreditiranja Rosnefta su u stvari blokirana, kazali su izvori iz financijskih i industrijskih krugova.

Sečin je bio primoran tražiti 40 milijardi dolara pomoći iz ruskog državnog stabilizacijskog fonda i premijer Dmitrij Medvedev je kazao da ju može dobiti. "Kompanija mora očuvati razinu proizvodnje, budući da je Rosneft među najvećim izvorima poreznih prihoda. Zbog toga mu moramo pomoći da održi svoje razine ulaganja", izjavio je početkom tjedna Medvedev za ruski poslovni dnevnik Vedomosti.

Izvor iz Rosnefta za Reuters je izjavio da se kompanija ne planira zaduživati u idućih 12-18 mjeseci i da kreditne linije koje im je ponudila kineska državna tvrtka CNPC znače da raspolažu dostatnom likvidnošću da ustraju na svome putu.

"Planiramo i dalje smanjivati zaduženost bez da smanjimo razinu investicija. Moramo očuvati golema ulaganja kako bi pokrenuli nova polja u istočnom Sibiru. Nakon 2017., investicije će se smanjiti", kazao je izvor.

Hrvatski i strani mediji ranije su špekulirali da je ta ruska kompanija najozbiljniji kandidat za preuzimanje udjela mađarskog MOL-a u Ini, no s obzirom na razvoj događaja taj je ishod sve manje vjerojatan.Ruskom Kremlju dragocjeni naftni div Rosneft smanjuje broj zaposlenih i proizvodnju te prodaje udjele u sibirskim poljima, što je najsnažniji dokaz do danas da zapadne sankcije štete toj najbrže rastućoj naftnoj tvrtki posljednjih godina.

Sankcije koje su SAD i Europa nametnule Rusiji u odgovoru na njihove vojne akcije u Ukrajini smanjile su Rosneftu pristup zapadnom financiranju i tehnologiji, čime im je otežano servisiranje 55 milijardi dolara duga i zapriječen put vrhunskoj industrijskoj znanosti koja im treba za daljnji razvoj energetskih izvora.

Rijetki sumnjaju će Rosneft moći nositi se s pritiscima u srednjem roku – godišnja mu zarada doseže 30 milijardi dolara, a i milijarde su mu dostupne putem kineskih kreditnih linija i iz ruske državne blagajne za slučaj izvanrednih situacija.

No, planovi razvoja i modernizacije tog najvećeg u svijetu naftnog proizvođača s izlistanim dionicama, koji proizvodi više nafte nego članice OPEC-a Irak ili Iran, sada su pred najvećim dosad izazovima.

Prošlog je tjedna Rosneft najavio smanjenje broja zaposlenih radi smanjenja troškova: poslovni dnevnik Kommersant objavio je da će u Rosneftovu moskovskom sjedištu broj zaposlenih, njih trenutno ukupno 4.000, biti smanjen za četvrtinu.

Bilo bi to prvo značajno smanjenje broja zaposlenih u kompaniji koja je naglo rasla putem akvizicija rivala poput JUKOS-a, koju je prije nekih deset godina u stečaj gurnula vlada predsjednika Vladimira Putina. Otada je Rosneftova proizvodnja desetorostruko uvećana, na više od 4,0 milijuna barela dnevno, odnosno četiri posto globalne opskrbe. No prošlog je tjedna izvijestila o padu proizvodnje od 1,3 posto u kolovozu, uslijed pada proizvodnje u zapadno-sibirskim regijama.

Tvrtka je s plinskim monopolom Gazpromom među onima koji najviše donose u ruski proračun i potrebna su joj golema ulaganja da bi priključila nova polja u istočnom Sibiru – skup poduhvat kojeg su snažno pritisnule sankcije.

Kao nagovještaj izazova koji jedan takav projekt sada predstavlja, Putin je prošlog tjedna izjavio da će pozdraviti kinesku akviziciju udjela u vrijednom sibirskom polju Vankor. Riječ je o svojevrsnom značajnom zaokretu obzirom da se Kremlj dugo opirao tome da dopusti moćnom susjedu pristup tim nalazištima.

"Rosneftova odluka da ponudi Kini udjel u golemom naftnom polju Vankor u istočnom Sibiru signalizira da je pregovaračka pozicija Moskve dodatno oslabljena pod utjecajem sankcija i da treba kapitalnu injekciju", kazala je Emily Stromquist, analitičarka u tvtki Eurasia.

Blokada kredita

Rosneft treba uložiti više od 21 milijarde dolara godišnje do 2017. da bi pokrenuo nova polja i modernizirao rafinerije. Mora također otplatiti i 12 milijardi dolara duga do kraja godine i daljnih 17 milijardi iduće godine, nakon što se naveliko zaduživao za potrebe prošlogodišnje kupnje rivala TNK-BP, koji ga je stajao 55 milijardi dolara, a transakcija je uključivala BP-ovo preuzimanje 20-postotnog udjela u Rosneftu.

Rosneftu bi trebao biti omogućen pristup određenim sredstvima putem kratkoročnih kreditnih linija u zapadnim bankama, budući da sankcije SAD-a sada zabranjuju uzimanje zajmova s rokom dospijeća dužim od 90 dana. No, s obzirom da se očekuje da će Europska unija uskoro uvesti slične zabrane zaduživanja, dok je Rosneftov čelnik Igor Sečin, kao Putinov blizak saveznik, pod privatnim sankcijama, a rješenje ukrajinske krize još nije na vidiku, sva zapadna kreditiranja Rosnefta su u stvari blokirana, kazali su izvori iz financijskih i industrijskih krugova.

Sečin je bio primoran tražiti 40 milijardi dolara pomoći iz ruskog državnog stabilizacijskog fonda i premijer Dmitrij Medvedev je kazao da ju može dobiti. "Kompanija mora očuvati razinu proizvodnje, budući da je Rosneft među najvećim izvorima poreznih prihoda. Zbog toga mu moramo pomoći da održi svoje razine ulaganja", izjavio je početkom tjedna Medvedev za ruski poslovni dnevnik Vedomosti.

Izvor iz Rosnefta za Reuters je izjavio da se kompanija ne planira zaduživati u idućih 12-18 mjeseci i da kreditne linije koje im je ponudila kineska državna tvrtka CNPC znače da raspolažu dostatnom likvidnošću da ustraju na svome putu.

"Planiramo i dalje smanjivati zaduženost bez da smanjimo razinu investicija. Moramo očuvati golema ulaganja kako bi pokrenuli nova polja u istočnom Sibiru. Nakon 2017., investicije će se smanjiti", kazao je izvor.

Hrvatski i strani mediji ranije su špekulirali da je ta ruska kompanija najozbiljniji kandidat za preuzimanje udjela mađarskog MOL-a u Ini, no s obzirom na razvoj događaja taj je ishod sve manje vjerojatan.