Ruski distributer plina Gazprom ima najveće izglede da zamijeni anglo-nizozemski kompaniju Royal Dutch Shell u projektu eksploatacije nalazišta nafte i plina u Nigeriji. Naime, vlada Nigerije nedavno je donijela odluku o raskidu ugovora sa Shellom kojim mu se oduzima pravo na eksploataciju nalazišta u provinciji Ogonija, s procijenjenim rezervama većim od deset bilijuna kubičnih metara prirodnog plina, uz obrazloženje da anglo-nizozemski naftaš ne poštuje ekološke propise i nanosi štetu lokalnom stanovništvu.

Ondje se sada ne odvijaju radovi, jer je Shell još 1993. godine zaustavio proizvodnju nakon žestokog otpora tamošnjeg stanovništva ogorčenog pretjeranim zagađanjem okoliša. Prema nigerijskom naftnom zakonu donesenom 1969. godine, vlada ima pravo preuzeti polja gdje je zaustavljena proizvodnja, no izvori bliski Shellu tvrde da će kompanija uložiti žalbu na takvu odluku. “Povjerenje između Shella i stanovnika Ogonije je potpuno izgubljeno”, izjavio je nigerijski predsjednik Umaru Musa Yar’Adua. On je naglasio kako će u to područje doći druga naftna kompanija što je, kako ističe, “s obzirom na sadašnji sukob koji nikome ne odgovara najbolje rješenje”. Nalazište u Ogoniji sada je u nadležnosti Nigerijske nacionalne naftne korporacije (NNPC) s kojom bi ruski distributer plina osnovao zajedničko poduzeće. Pa ipak, interes za dolazak na to područje pokazuju i kineske naftne kompanije. Inače, u razvoj nigerijskih podvodnih nalazišta plina Gazprom namjerava uložiti od 2,5 do sedam milijardi dolara. Predstavnik ruske kompanije Ilja Kočevrin još je u veljači izjavio da pregovara s vladom u Lagosu o sklapanju ugovora vrijednog sedam milijardi dolara za istraživanje nalazišta plina. U nastojanjima da se učvrsti na afričkom kontinentu, Gazprom je nedavno otvorio predstavništvo u Alžiru, svoj prvi ured u Africi.

Alžir posjeduje 4,6 bilijuna kubičnih metara utvrđenih rezervi plina, drugim po veličini na kontinentu, poslije Nigerije. U zamjenu za ulaganja Nigerija je spremna ponuditi Gazpromu partnerstvo u izgradnji transsaharskog plinovoda, a u perspektivi i transport plina podvodnim cjevovodom Nigerija – Gana. Afrika je Gazpromu interesantna ne samo zbog rezervi plina, već i kao odskočna daska za plasman na europsko tržište. Zemlje EU nisu oduševljene takvim razvojem događaja zbog čega stručnjaci ne isključuju mogućnost da u Nigeriju pristignu druge zapadne kompanije s ponudama povoljnijim od Shellove. Na naftnom summitu održanom u saudijskom Jeddahu jedan nigerijski čelnik rekao je kako je proizvodnja nafte u Nigeriji na najnižoj razini u zadnjih 25 godina što je posljedica učestalih napada pobunjenika na naftna postrojenja. “Situacija je iznimno loša”, izjavio je nigerijski dužnosnik. Nigerija, koju je zadnjih mjeseci prema proizvedenoj količini nafte prestigla Angola, proizvodi dnevno između 1,2 i 1,5 milijuna barela, a ta je razina posljednji put viđena 1983.

Pobunjenici pozivaju na mirovne pregovore

Pokret za oslobođenje delte Nigera (MEND), koji stoji iza napada na naftna postrojenja i otmica stranih radnika u tom dijelu Nigerije, pozvao je na prekid sukoba te najavio mirne pregovore s nigerijskom vladom. Prošli tjedan je nakon napada na Shellovo off-shore postrojenje proizvodnja u Nigeriji pala za 10 posto. Prije par dana američki Chevron također je smanjio proizvodnju nakon što je u delti Nigera raznesen kompanijin naftovod.