Tiha revolucija koja je žene diljem svijeta dovela ukorak s muškarcima na radnome mjestu i po obrazovanju dotaknula je i područje znanosti, najtvrdoglaviji muški bastion.

Prošle godine ostvaren je rekord sa tri dobitnice Nobelove nagrade za znanost. Danas fakultete znanstvenog usmjerenja završava 42 posto žena u 30 zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Na području istraživanja života, primjerice biologije i medicine, više od 6 od 10 diplomiranih čine žene. I mlađe se žene sve češće odlučuju za znanstvenu karijeru nakon diplome. U Europskoj uniji broj novih znanstvenica raste gotovo dvostruko brže nego broj muških kolega. No iako je ostvaren dramatičan napredak od vremena kad je dvostrukoj nobelovki, fizičarki Marie Curie zabranjeno članstvo u Francuskoj akademiji znanosti, sporiji je nego u ostalim dijelovima društva i nimalo sličan. “Žene trebaju znanost i znanost treba žene”, kaže Béatrice Dautresme, izvršna direktorica zaklade L’Oréal i osnivačica nagrade “Za žene u znanosti”, kojom svake godine L’Oréal i UNESCO prepoznaju rad pet znanstvenica diljem svijeta. “Ako žene mogu uspjeti u znanosti, mogu bilo gdje.” Već pedeset godina broj redovitih profesorica na elitnim američkim sveučilištima nije se pomaknuo sa 10 posto. Samo mali broj žena u svijetu predsjeda nacionalnim znanstvenim akademijama. Od 540 Nobelovih nagrada na području znanosti samo ih je 16 dodijeljeno ženama. Borba za prevlast između ohrabrujućih podataka i tužnih detalja uvelike je priča napretka žena uopće. Žene su češće visokoobrazovane i ostvaruju bolji uspjeh u školovanju od muškaraca u industrijaliziranim zemljama. Međutim, i dalje su manje plaćene i češće zaposlene na pola radnog vremena. Profesorice sa stalnim zaposlenjem na visokoškolskim ustanovama u 27 zemalja Europske unije čine samo 18 posto. Velik se novac u znanosti danas vrti oko računala i inženjerstva , dvaju područja u kojima su žene najmanje zaposlene. U 21. stoljeću, vjerojatno više nego ikad prije, znanje na području znanosti i tehnologije na iznimno je visokoj cijeni. Znanost je, zapravo, zadnja fronta ženskog pokreta. Budući da čovječanstvo pritišću sve veći izazovi, od klimatskih promjena i teških bolesti do posljedica digitalne revolucije, mnogim državama prijeti manjak ljudi s odgovarajućim vještinama.

U tome je prilika, ali i rizik za žene: u idućim će godinama oni koji ovladaju znanošću promijeniti svijet, a po svemu sudeći i uloviti pozamašne plaće. Mnoge prepreke s kojima se žene inače suočavaju dodatno su istaknute u znanstvenim i tehnologijskim zanimanjima. Usklađivanje obitelji i karijere naročito je nezgodno kad se akademski sat počne nadglašavati s biološkim satom ili kad posao inženjera zahtijeva duge radne sate na naftnoj bušotini daleko od kopna. A stereotipi su duboko ukorijenjeni. Meksikanka Blanca Trevi?o računalna je znanstvenica i izvršna direktorica tvrtke Softtek, najvećeg pružatelja informatičkih usluga u Latinskoj Americi. Prisjeća se kako ju je odgojiteljica u vrtiću zvala da se požali kako se njezino dijete igra s kalkulatorom umjesto s lutkama. “Rekla mi je da moja kći izmišlja priče da njezina mama ima svoj ured i tajnicu”, prepričava Blanca Trevi?o. “Nije joj palo na pamet da bi to moglo biti točno.” Filipinka Lourdes Cruz, biokemičarka i ovogodišnja laureatkinja nagrade L’Oréala i UNESCO-a za azijskopacifičko područje, obrazovanje je stjecala u školi za djevojke, a na odabir karijere potaknuo ju je otac kemičar. Ostvarila je uspješnu znanstvenu karijeru na Sveučilištu u Utahu i Institutu za pomorstvo u Quezon Cityju. Kaže da nikad nije imala vremena za brak, a kamoli za djecu. Dva nedavna trenda počela su mijenjati stavove političara i tvrtki: manjak inženjera i drugih visokoobrazovanih radnika na Zapadu te rastući broj obrazovanih na području znanosti i tehnologije u Kini i Indiji, dok se ekonomska moć počinje kretati u smjeru Istoka. Do 2017. godine u Njemačkoj se očekuje nedostatak 200.000 inženjera, a u Velikoj Britaniji bit će potrebno više od pola milijuna profesionalnih djelatnika za poslove u aviokozmičkoj, prometnoj i “zelenoj” industriji. Uza sve to, SAD se nalazi na donjoj trećini srednjoškolskog poznavanja matematike i znanstvenih predmeta prema procjeni Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. “Sve je spremno za uspjeh žena u znanosti – sad se samo moraju posložiti različiti dijelovi slagalice”, kaže Béatrice Dautresme.

Katrin Bennhold