Nijedna druga regija nije pretrpjela mukotrpniju gospodarsku štetu od one prouzrokovane prošlogodišnjom financijskom krizom u istočnoj Europi, a glavni razlog bilo je prekomjerno zaduživanje u eurima i drugim stranim valutama.

Kad su se valute zemalja poput Rumunjske i Mađarske prošle godine srozale na niske grane, tisuće tvrtki i vlasnika nekretnina najednom su zapeli sa zajmovima s najekstremnijom varijabilnom kamatom na svijetu. Iznosi mjesečnih rata vinuli su se u neviđene visine, čime su neispunjenja ugovornih obveza i propadanje banaka postali realne prijetnje. Navedene su prijetnje uklonjene tek zajedničkom financijskom injekcijom Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda u iznosu od 52 milijarde eura ili oko 66 milijardi dolara. Stoga se može činiti iznenađujućim što austrijske, talijanske i druge banke zemalja zapadne Europe, koje dominiraju regionalnim tržištem, ponovno nude istočnoj Europi iste one zajmove koji su im prije samo nekoliko mjeseci gotovo uništili gospodarstvo. Ponovni procvat zajmova u eurima u zemljama koje još nisu pripadnice eurozone uznemiruje mnoge ekonomiste. No druga struja smatra da bi zabrana zajmova u stranim valutama bila kontraproduktivna jer bi srezala izvor kapitala koji je ključan za rast. Europske zemlje u razvoju trebaju stvoriti uvjete za procvat zajmova u domaćim valutama, u što je uključena i niska stopa inflacije, kaže Erik Berglof, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj. “Regulacija je dio zahtjeva”, nastavio je. “Ali ako je primjenjujete dok ste još u recesiji, možete učiniti više štete nego koristi.” Kako bi države oživjele gospodarski rast, i tvrtke i potrošači trebaju istu onu vrstu zajmova koja ih je prvi put umalo stajala glave. A doista ih je umalo stajala glave. Bruto domaći proizvod u Mađarskoj prošle je godine pao za 6,3 posto, a u Rumunjskoj 7,1 posto, dijelom i zbog nestabilnosti uzrokovane zajmovima u stranim valutama. BDP Letonije pao je 18 posto nakon što je tamošnja vlada nametnula stroge mjere štenje radi izbjegavanja devaluacije domaće valute koja bi imala katastrofalne posljedice za zajmoprimce kredita u stranim valutama.

Neispunjenje kreditnih obveza poraslo je, no ne onoliko koliko se strahovalo. Primjerice, nelikvidnost zajmova Erste Banka u istočnoj je Europi sa 7,8 posto na kraju prosinca porasla na 8,5 posto na kraju ožujka. Za usporedbu, nelikvidnost je u domovini Erstea, Austriji, pala na 6,3 posto sa 6,4 posto u istom razdoblju. Erste je treći najveći zajmodavac u regiji nakon talijanskog UniCredita i austrijskog Raiffeisen Internationala. Nakon spašavanja domaće su valute vratile veći dio svoje vrijednosti, što je smanjilo pritisak na zajmoprimce. Poljska i Češka također su osjetile stres zajmova u stranim valutama, kaže Berglof. Međutim, mnogo su bolje od ostalih podnijele krizu i izašle iz recesije. Ipak, prednosti zajmova u eurima još su neodoljive mnogim zajmoprimcima. U Mađarskoj i Rumunjskoj zajmovi u domaćim valutama imaju mnogo veće kamatne stope. Te veće stope posljedica su inflacije koja je viša nego u zemljama zapadne Europe te nepromišljenih fiskalnih mjera njihovih vlada. U Mađarskoj je broj zajmova u stranim valutama pao sa 68 posto svih kredita u prvom tromjesečju 2009. godine, na 63 posto do kraja godine. No i dalje dominiraju. Većinom su se srozali krediti u egzotičnijim valutama poput jena, koji su gotovo potpuno nestali s tržišta. Prema podacima Mađarske narodne banke, broj zajmova u eurima zapravo je porastao u četvrtom tromjesečju. Rizik za zajmoprimce i dalje postoji. Ako domaćoj valuti padne vrijednost, rate proporcionalno rastu. Upravo se to dogodilo prošle godine u Mađarskoj: mađarska forinta izgubila je više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na euro od srpnja 2008. do ožujka 2009. godine. “Potrošači su na vlastitoj koži osjetili da se i valute mogu znatno mijenjati”, kaže Laszlo Olah, predsjednik Mađarske udruge za poslovni kapital.

Jack Ewing