Vlasnik farme riže u pokrajini Miyagi na sjeveroistoku Japana Toshiharu Ota prošle je godine preživio potres, tsunami i nuklearnu katastrofu. No njegova su polja poharali nanosi soli nakon povlačenja bujice morske vode uzrokovane tsunamijem. Šteta uzrokovana solju može uništiti i do polovice uroda na rižinim poljima. Skupina istraživača trenutačno nastoji razviti vrstu riže koja podnosi sol kako bi pomogli poljoprivrednicima poput Toshiharua Ote.

“Smanjenje uroda nove vrste riže koju razvijamo trebalo bi iznositi tek 20 posto”, istaknula je Tomoko Abe iz istraživačke organizacije Riken. “Osim toga, zrna bi trebala biti cjelovitija.”Valovi tsunamija koji su dosezali i do 40 metara visine preplavili su obalu u okolici grada Ishinomaki u kojemu živi Toshiharu Ota, opustošivši svakodnevni život stotina tisuća ljudi i uništivši cijele gradske četvrti, susjedstva i poljoprivredna gospodarstva. Pokrajina Miyagi procijenila je količinu štete na poljoprivrednome zemljištu i infrastrukturi na 4,6 milijardi dolara, što svrstava tu japansku prefekturu među pokrajine koje su gospodarski najteže pogođene katastrofom. Riža je oduvijek bila vodeća poljoprivredna kultura sjeveroistočnoga Japana. Urod u pokrajini Miyagi 2010. godine donio je poljoprivrednicima 818 milijuna dolara. No prošle je godine obrano 4600 hektara manje od planiranoga broja. Ukupno je 11 posto poljoprivrednoga zemljišta u toj pokrajini oštećeno tsunamijem.Toshiharu Ota koji je obrađivao 11 hektara rižinih polja naglašava kako je more poplavilo gotovo polovicu njegove farme. Lokalni su radnici prošle godine naporno radili kako bi odstranili sol iz zemlje. No nakon tsunamija ništa više nije isto. “Urod se smanjio unatoč desalinizaciji”, nedavno nam je rekao Ota (56), farmer prosijede kose i pocrnjele kože iz petoga naraštaja poljoprivrednika. Kada se sol u zemlji razgradi, teško ju je odstraniti. Priljepljuje se uz druge elemente i izlazi jedino kada korijenje biljaka izluči kiselinu koja razgrađuje minerale potrebne biljci. Među tim je mineralima i natrijev klorid, to jest sol, istaknuo je Toshiharu Ota.U projektu stvaranja soja riže otporne na sol koristi se tehnologija zračenja teškim ionima koju je razvila organizacija Riken.

Direktorica istraživačke skupine za primjenu ionske akceleracije u Rikenu Tomoko Abe sudjelovala je u stvaranju prve sorte riže koja podnosi sol 2006. godine. Ta je nova sorta razvijena iz soja riže pod nazivom Nipponbare. Zrna dvije popularne sorte, Hitomebore i Manamusume, za potrebe ovoga projekta izložena su zračenju teškim ionima uz pomoć akceleratora čestica. “Uspješno smo razvili jednu sortu riže koja podnosi sol, no njezin okus nije toliko dobar”, ustvrdila je direktorica Abe. Na svijetu postoji samo šest akceleratora čestica ionskoga zračenja za uzgoj novih vrsta biljaka, a njih četiri nalazi se u Japanu, dok su ostala dva u Kini i Italiji. Oko 5250 hektara poljoprivrednoga zemljišta u pokrajini Miyagi podvrgnuto je desalinizaciji, uključujući rižina polja. Lokalna vlast namjerava ove godine pročistiti dodatnih 4100 hektara, a 2013. još 3650 hektara. Uvođenje sorti riže koje podnose sol moglo bi pomoći regiji u borbi protiv još jednog problema – klizanja tla. Stručnjaci tvrde kako pokrajini Miyagi i okolnim poljoprivrednim farmama sada prijeti veći rizik štete od slane vode jer je seizmički pomak uzrokovan potresom doveo do potapanja velikog dijela sjeveroistočnog Japana. Farma Toshiharua Ote potonula je za oko 80 centimetara. Tlo koja se nalazilo bliže epicentru potresa pretrpjelo je i teže klizanje. Obližnji poluotok Oshika bio je najbliži epicentru potresa u podmorju. Prema izvješću japanskoga geodetskog instituta, tlo je u toj regiji potonulo za 1,2 metra i vodoravno otklizalo u smjeru istoka za 5,3 metara.Oni poljoprivrednici koji si neće moći priuštiti uzgoj sorti riže otpornih na natrijev klorid možda će biti prisiljeni odustati od poljoprivrede, naglasio je Kazuhisa Matsunaga iz poljoprivredne zadruge Zennoh Miyagi. Istraživač Takashi Endo istaknuo je kako bi razvoj soja riže otpornoga na sol mogao potrajati dvije godine. Bit će potrebne još dvije godine za uzgoj dovoljne količine sjemenja za komercijalnu prodaju. “Nadamo se da će rezultati našeg istraživanja dati nade poljoprivrednicima koje je pogodila katastrofa”, kaže Endo.

Yuriko Nagano