Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Privatizacija nanijela više štete od krize

Autor: Rato Petković
28. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Što o privatizaciji u Srbiji misle njezini građani pokazala je i anketa u kojoj njih 75 posto misli da bi je trebalo revidirati

Čak 75 posto anketiranih građana Srbije izjasnilo se za reviziju privatizacije, koja se, po sadašnjem zakonu provodi od 2001. Razlog je što veliki broj novih vlasnika nije uspio održati proizvodnju u preuzetim poduzećima, pa su da bi izvukli uložena sredstva rasprodali opremu, a radnike ostavili bez posla i zakinuli ih za višemjesečne zarade.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Masovni otkazi
Tijekom godine događalo se da istodobno bude i do 40 štrajkova nezadovoljnih radnika, od kojih su mnogi radikalizirani poprimajući obilježje prosvjednih skupova s dramatičnim ishodima, jer su se pojedini radnici, da bi se izborili za vlastita prava, samoozljeđivali. Prema neslužbenim podacima ove godine štrajkalo je više od 50 tisuća radnika iz oko 100 poduzeća, a koji su tražili da ih vlada zaštiti od nesavjesnih poslodavaca. Ljubisav Obrović, predsjednik samostalnog sindikata smatra kako je loša privatizacija nanijela veću štetu srbijanskom gospodarstvu, od globalne ekonomske krize. Od početka privatizacije izgubljeno je 401.000 radnih mjesta (u 2009. otpušteno je 159 tisuća radnika), dok više od sto tisuća zaposlenih ne prima redovito plaću. Srbija je i vodeća u Europi po stopi nezaposlenosti. Zbog loše privatizacije Agencija za privatizaciju je dosad raskinula više od 500 kupoprodajnih ugovora, odnosno 20 posto prodanih poduzeća. Samo ove godini raskinuto je 78 kupoprodajnih ugovora jer novi vlasnici nisu ispunjavali preuzete obveze u pogledu investiranja i financiranja socijalnog programa.

Čak 75 posto anketiranih građana Srbije izjasnilo se za reviziju privatizacije, koja se, po sadašnjem zakonu provodi od 2001. Razlog je što veliki broj novih vlasnika nije uspio održati proizvodnju u preuzetim poduzećima, pa su da bi izvukli uložena sredstva rasprodali opremu, a radnike ostavili bez posla i zakinuli ih za višemjesečne zarade.

Masovni otkazi
Tijekom godine događalo se da istodobno bude i do 40 štrajkova nezadovoljnih radnika, od kojih su mnogi radikalizirani poprimajući obilježje prosvjednih skupova s dramatičnim ishodima, jer su se pojedini radnici, da bi se izborili za vlastita prava, samoozljeđivali. Prema neslužbenim podacima ove godine štrajkalo je više od 50 tisuća radnika iz oko 100 poduzeća, a koji su tražili da ih vlada zaštiti od nesavjesnih poslodavaca. Ljubisav Obrović, predsjednik samostalnog sindikata smatra kako je loša privatizacija nanijela veću štetu srbijanskom gospodarstvu, od globalne ekonomske krize. Od početka privatizacije izgubljeno je 401.000 radnih mjesta (u 2009. otpušteno je 159 tisuća radnika), dok više od sto tisuća zaposlenih ne prima redovito plaću. Srbija je i vodeća u Europi po stopi nezaposlenosti. Zbog loše privatizacije Agencija za privatizaciju je dosad raskinula više od 500 kupoprodajnih ugovora, odnosno 20 posto prodanih poduzeća. Samo ove godini raskinuto je 78 kupoprodajnih ugovora jer novi vlasnici nisu ispunjavali preuzete obveze u pogledu investiranja i financiranja socijalnog programa.

Rasprodaja imovine
No, Agencija je nemoćna nakon što prestane njezina zakonska obveza nadzora kako novi vlasnici ispunjavaju obveze prema zaposlenima. U dosta slučajeva novi vlasnici su svjesno “gurali” poduzeće u stečaj, a imovinu prebacivali u drugu tvrtku ili na neposredno na vlastiti račun. Sada se vlada našla pred obvezom da nađe rješenje kojim će zaštititi interese radnika u takvim slučajevima. Prema objašnjenju premijera Mirka Cvetkovića, nekadašnjeg direktora Agencije za privatizaciju postoje dva razloga za nastalu situaciju. Prvi se sastoji u tome što su poduzeća prodavana onima koji ne znaju poslovati, pa su mnoge tvrtke uništili. Drugi razlog je daleko opasniji, jer su mnogi kupovali poduzeća po niskim cijenama, kako bi rasprodali njihovu imovinu, zaposlene ostave bez plaća i posla. Vlada, na inicijativu premijera intezivno radi na pronalaženju mehanizma kako bi nesavjesne poslodavce, koji su “zaboravili” na radnike, uskraćuju im plaće i izbjegavajući plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, zakonskim sankcijama prisilila da ispunjavaju obveze prema zaposlenima.

Problemi

Neispunjavanje obveza
U tijeku je popis privatiziranih tvrtki, što ga obavlja srbijansko Ministarstvo unutarnjih poslova, za čije se vlasnike smatra da ne ispunjavaju zakonske obveze prema radnicima.

Radikalni prosvjedi
Vlada premijera se na taj korak odlučila nakon što je gotovo svakodnevno suočena s radikalnim prosvjedima nezadovoljnih radnika.

Sve više blokada
U posljednjih nekoliko mjeseci znatno je povećan broj tvrtki s blokiranim računima. Samo za 60 dana u Centru za bonitet NBS registrirano je skoro 11.000 novih kompanija koje su otišle u blokadu.

Autor: Rato Petković
28. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close