U posljednjoj godini privatizacije državne institucije suočene su s posljedicama brojnih dvojbenih prodaja društvene i državne imovine koje pokazuju da je taj višegodišnji proces kriminaliziran do te mjere da je postao glavni policijski posao. Preobrazba društvene imovine počela je u Srbiji krilaticom kako privatizacija, bila spora ili brza, mora biti prljava. Takav pristup se sada obija o glavu vladajućim strukturama.

Prepucavanje institucija
Pod pritiskom nezadovoljnih građana koji su postali gubitnici privatizacije državne institucije prisiljene su preispitati olako prodavanje društvenih poduzeća. Ove je godine poništeno više od 50 privatizacija, ali u poduzećima koja su vraćena u državno vlasništvo dominira pustoš koju su za sobom ostavili kupci u nastojanju da prodajom imovine kupljenih tvrtki nadoknade uložena sredstva. Prema izvješću Uprave za ispitivanje porijekla novca u procesu privatizacije oprano je više milijardi prljavog novca, a godišnje to iznosi 1,7 milijardi eura. Istodobno u Agenciji za privatizaciju, preko koje su se prodavala poduzeća, tvrde da privatizacija nije kriminalizirana. I dok se dvije državne institucije međusobno prepucavaju o tome tko je odgovoran za kriminalizaciju privatizacije, financijska forenzičarka Miroslava Milenović smatra da će kriminalci kupovati poduzeća sve dok se ne otkrije tko financira političke stranke. Otkriće da je Darko Šarić, glavni narkobos na Balkanu, najveći kupac srbijanskih tvrtki, demantira Agenciju za privatizaciju, ali nagovještava da su mu pranje novca, stečenog od prodaje droge, omogućili utjecajni ljudi iz političkih krugova.

Žrtva tajkuna
Dosadašnje odmotavanje privatizacijskoga klupka pokazuje kako su pojedinci iz gotovo svih društvenih struktura stekli veliku korist od privatizacije a da pritom nisu došli u sukob sa zakonom. List Danas objavio je kako predsjednik udruge ekonomista i profesor beogradskoga Ekonomskog fakulteta obavlja funkciju predsjednika upravnog odbora u 10-ak dobrostojećih tvrtki u kojima ostvaruje velike prihode. Sličnih primjera u kojima su kadrovi političkih stranaka udomljeni u upravnim tijelima kompanija ima bezbroj. Izjava kontroverznog biznismena Stanka Subotića na TV B92 kako su mu dvojica najvećih domaćih tajkuna Miroslav Mišković i Milan Beko ostali dužni 50 milijuna eura, kojima su kupili Luku Beograd i Večernje novosti (jedini medij koji nije objavio Subotićevu izjavu), još je više uvjerila domaću javnost kako se najavljena borba protiv korupcije pretvorila u sukob dviju koruptivnih skupina. Subotić smatra da je postao žrtva tajkuna koji mu umjesto vraćanja navodno posuđenog novca spremaju likvidaciju.

Prosvjedi

Zazivanje policije
Radnici koji mjesecima ne primaju plaće više ne traže intervenciju Agencije za privatizaciju, već Ivice Dačića, ministra policije. Nakon Subotićeve izjave pred vladinom zgradom osvanuli su u utorak radnici Industrije kotrljajućih kugličnih ležajeva, pitajući zašto nisu procesuirane njihove kaznene prijave protiv Uprave koja je omogućila da vlasnik postane osoba iz kriminalnog miljea.