Katar sa svojih 225.000 stanovnika ne bi mogao popuniti najveća kairska naselja. No ova je sićušna zemlja, koja druge istovremeno iritira i zadivljuje, odlučno izolirala sirijskog vođu, pomogla u svrgavanju libijskog vođe, spremno posredovala u Jemenu, a najmoćnijeg Tunižanina ističe kao svojeg prijatelja. Ova duguljasta nakupina pijeska u Perzijskom zaljevu u razdoblju previranja u regiji istaknula se kao najdinamičnija arapska zemlja.

Namjere joj još uvijek nisu jasne, no utjecaj koji je ostvarila pouka je o tome što se sve može ostvariti uz ponajveće rezerve nafte na svijetu, najutjecajniju informativnu mrežu, brojne kontakte te politiku koju stvara jedan jedini čovjek, emir i apsolutni vladar, šeik Hamad bin Khalifa al-Thani. Katar je danas važna protuteža u arapskome svijetu koji nagrizaju revolucije, ostarjelo vodstvo, građanski ratovi i gdje Sjedinjene Američke Države sve manje uživaju ugled sile. “Spremno preuzimaju ulogu i mjesto koje nijedna druga država nije preuzela”, ističe Bassma Koudmani, vođa oporbe u Siriji, koji smatra da je Katar odigrao ključnu ulogu u odluci Arapske lige o suspenziji Sirije obznanjenoj 12. studenoga. Katar je među zaljevskim zemljama oduvijek imao utjecajnu ulogu, no nikad ovoliko utjecajnu. Sirijski dužnosnici, gnjevni zbog uloge Katara u odluci Arapske lige, prozvali su Katar slugom američkih i izraelskih interesa. Sirija je 14. studenoga najavila bojkot Arapskih igara koje će se u prosincu održati u Dohi. Katar predvodi odvažnu promjenu arapske politike, s kojom će se mnogi na Zapadu tek morati sroditi, a radi se Bliskom istoku kojim upravljaju umjerene islamističke stranke, a regija je demokratičnija, konzervativnija i turbulentnija nego ranije.

“Katar je zemlja bez ideologije”, smatra Talal Atrissi, politički analitičar iz Libanona. “Znaju da su islamisti nova sila u arapskom svijetu, a taj će savez udariti temelje novoj vrsti utjecaja u regiji.” Osobni su dodiri važan element u katarskoj politici, naprimjer u odnosu s Libijom, gdje je emirova supruga odrasla. Katar je dugo posredovao u odnosima sa Sirijom i snažno ulagao u sirijsko gospodarstvo, no diplomati i analitičari smatraju da je šeik Hamad osjetio da ga je sirijski predsjednik Bashar alAssad odbacio nakon što su u travnju počeli građanski nemiri u Siriji. Neki katarsku politiku u Siriji gledaju kroz sektašku prizmu te smatraju da podupire ustanak dominantno sunitskog stanovništva. Katar je podupro i saudijsku intervenciju u susjednom Bahreinu, kojoj je cilj bio ugušiti ustanak šijita. Drugi smatraju da se radi o oportunističkom potezu putem kojeg Katar pokušava nanovo odrediti odnose na Bliskom istoku, gdje je Sirija često manipulirala konkurentnim silama – Turskom, Iranom, Izraelom, Saudijskom Arabijom i glumcima u Libanonu. “Sirija je ključni igrač na Bliskom istoku”, ističe Salman Shaikh, ravnatelj Centra Brookings u Dohi. “Sirija je preprimamljiva meta da se u nju vanjski čimbenici ne bi uključili, a Katar će to zasigurno učiniti.” Dohom, koja nalikuje na spoj srednjovjekovnog Bagdada i scenografije “Blade Runnera”, upravljaju ambicije. Emir nastoji pomiriti nepomirljivo. Yusuf Qaradawi, istaknuti egipatski islamist, Katar naziva svojim domom, kao i istaknuti libijski islamist Ali Sallabi. Vođa Hamasa Khaled Meshal ovdje ima kuću, a afganistanski bi talibani ovdje mogli pokrenuti podružnicu.

U Kataru rade i američki fakulteti i tvrtke. “Dovedite ih ovamo, dajte im novca i bit će sve u redu”, komentira u polušali katarski način rada Hamid al-Ansari, novinski urednik. Katarsko gospodarstvo ostvaruje najveću stopu rasta u svijetu te najveći dohodak po stanovniku. Diplomati tvrde da su se stotine milijuna katarskih dolara slile u ruke libijske oporbe, a u Dohi je pokrenut i libijski oporbeni kanal. Katar libijskim pobunjenicima šalje savjetnike koji su se školovali na Zapadu. No zbližavanje Katara s ondašnjim islamistima izazvalo je bijes istaknutih svjetovnih figura. Neki smatraju da šeik Hamad voli islamiste jer duhu konzervativnih zaljevskih zemalja odgovaraju više nego svjetovne ličnosti kao što je Assad. U Kataru se nalaze i dvije američke baze s više od 13.000 zaposlenih, a u Libanonu su emira pristaše Hezbollaha lani dočekali kao junaka zbog toga što je pomogao u izgradnji gradova koje su izraelske snage uništile 2006. Katar je u bliskim odnosima s Muslimanskim bratstvom u Libiji, Siriji i Egiptu, te s tuniškim islamistom Rachidom alGhannouchijem, a svi će oni odigrati važnu ulogu u arapskoj politici. Međutim, na strani Katara jest i utjecaj Al Jazeere, kanala koji je emir osnovao i koji financira, koji sve više odražava inozemnu politiku zemlje. Nedavno se izvršni direktor Al Jazeere Wadah Khanfar povukao s dužnosti, a neki smatraju da se radi o pokušaju Katara da umiri Saudijsku Arabiju i Jordan, kojima već dugo smeta rad Al Jazeere. Jedan je viši izvjestitelj izjavio da se stav mreže prema Siriji u travnju drastično promijenio, iako nije bilo nikakve službene obavijesti. “Promjenu smo osjetili”, kaže novinar.

Anthony Shadid