Norveški Telenor, koja je, po broju korisnika, drugi operater mobilne telefonije u Srbiji, uložit će u 2010. godini 31,5 milijuna eura u razvoj infrastrukturne mreže i unapređenje usluga. Izjavio je to Chel-Morten Jonsen, generalni direktor. Ulaganje se odnosi na mobilnu telefoniju, dok još nije odlučeno da li će ta kompanija sudjelovati na natječaju za kupovinu licence u fiksnoj telefoniji. Cilj ulaganja u razvoj je povećanje konkuretnosti na srbijanskom tržištu na kojemu posluju još dva operatera mobilne telefonije, domaći Telekom i VIP mobile, u vlasništvu austrijskog Mobikloma, koji je licencu za mobilnu telefoniju platio 320 milijuna eura.

Pad korištenja usluga
Telenor, koji je za ulazak na srbijansko tržište platio 1,513 milijardu eura, ostvarit će u 2009. godini dobit od 38 milijuna eura, što je manje od planiranog profita, a zarada je u usporedbi s prethodnom godinom niža za 11 posto. Razlog je uvođenje poreza od 10 posto na mobilnu telefoniju, kao i pad korištenja usluga, izazvan padom kupovnom moći stanovništva, te povećanje troškova poslovanja. To je razlog što je planirano ulaganje smanjeno za 880 tisuća eura, odnosno za 12 posto. Telenor je jedna od četiri kompanije koje su otkupile dokumentaciju za sudjelovaje na natječaju za kupovinu licence za fiksnu telefoniju u kojoj domaći Telekom drži monopol. Iako je, prema kazivanju Jasne Matić, ministrice za telekomunikacije, vlada zadovoljna brojem zainteresiranih kompanija, ishod natječaja je neizvjestan, jer su zainteresirane tvrtke pokazale rezerviranost u pogledu sudjelovanja na natječaju. Njihova kolebljivost posljedica je odluke Telekoma da poveća cijenu postojećoj infrastrukturi fiksne telefonije, a koja je u njegovu vlasništvu. Na korištenje Telekomove infrastrukture biti će upućen i budući drugi operater dok ne izgradi vlastitu mrežu. Povećana cijena postojećoj infrastruktornoj mreži je za budućeg kupca licence neprihvatljiva, jer, u tom slučaju, troškovi pružanja usluga postaju veći od procijenjenog prihoda. Izračunato je da bi trošak po korisniku iznosio 10, a prihod šest eura. Otvaranje ponuda na objavljeni natječaj predviđeno je za 12. siječnja, ali se može dogoditi da do tada ne stigne niti jedna prijava.

Ništa bez jamstava
Državna Agencija za telekomunikacije, koja je nadležna za određivanje cijene kod korištenja infrastrukturne mreže, nastoji ohrabriti zainteresirane kompanije time što tvrdi kako odluka Telekoma nije prihvaćena, pa nema razloga za strahovanje da će cijena biti povećana. I pored toga zainteresirane kompanije, među kojima spada i Telenor, traže čvršće jamstvo. Za vladu je Telenor najprihvatljivija kompanija kojoj bi se prodala licenca za fiksnu telefoniju, ali u Telenoru još nisu odlučili da li će sudjelovati na natječaju, poslije kojega bi se dvije tvrtke s najboljim ponudama natjecale za kupovinu licence. Prema Jonsenovu objašnjenju za njegovu kompaniju je pružanje usluga u fiksnoj telefoniji, u poslovnom smislu, privlačno, jer se time omogućava lakša predvidivost u razvoju infrastrukture. Jonsen inzistira na predvidivim uvjetima poslovanja i ti zahtjevi su okrenuti prema vladinom nadležnom sektoru, uz napomenu kako Telenor sam gradi infrastrukturu, državi plaća poreze i zato ima pravo da od nje tražiti jasne i predvidljive propise za telekomunikacionu industriju.

Uvjeti

Radije sami grade mrežu
Osim namjere da gradi vlastitu infrastrukturu Telenor, prije prijavljivanja na natječaj za fiksnu telefoniju, traži uspostavu reguliranog tržišta zakupa postojećih infrastrukturnih kapaciteta. Tek pod tim uvjetom bio bi zainteresiran za povećana ulaganja na srbijansko telekomunikacijsko tržište.