Sjeverni Jadran bi uskoro mogao ostati bez ribe. Uzbuna je oglašena u Trstu, a već je sada ulov prepolovljen u odnosu na prije pet godina.Ne samo što je ukupan ulov prepolovljen, već s tržnica nestaju neke vrste riba. Dokaz da Tršćanski zaljev ostaje bez ribe je i to što lokalni ribari uspjevaju zadovoljiti tek 30 posto ukupne ponude na tršćanskoj ribljoj tržnici, iznosi njezin direktor Maurizio Sodani. Tako riba na tršćansku tržnicu dolazi iz Senegala, pa čak i iz Kanade. U Trščćanskom zaljevu se sada izlovi 2500 tona ribe godišnje, dok se a 2005. se izlovljavalo 5000 tona.

Iz uvoza čak 70% ribe
Lokalna riba pokrije jedva 30 posto potreba, a prije nekoliko godina je pokrivala 40 posto. Neke vrste riba, kao što su orade i brancini, ima mnogo manje, a nekih, kao što je zubatac ili šarag, više uopće nema, izjavio je Guido Doz predstavnik udruge ribara (Agci). Čak i liganja, koji se prijašnjih godina lovilo na tone, sada ima sve manje, dodaje Paolo Bullo povjerenik riblje tržnice.Ima mnogo pretpostavki o razlozima koji su doveli do pada ribljeg fonda na Sjevernom Jadranu, a osnovni je porast temperature mora. Potvrda tome je što su do Sjevernog Jadrana, istina u ograničenom broju, došle tropske riblje vrste.Na smanjeni izlov utječu i nove norme o ograničenju ribolova. Mnogo je zona u, na primjer Tršćanskom zaljevu, u kojima je zabranjen ribolov, kaže ribar Salvatore Pugliese, predstavnik saveza ribarskih zadruga (Legacoop). Zone zabrane za ribare nastaju i zbog sve većeg prometa teretnih brodova. A, ako se uđe u zabranjene zone kazne su goleme. No, da ima sve manje ribe koju izlove lokalni ribari nije samo talijanski, već i hrvatski problem.

Propisi guše ribarstvo
Nekada je na talijanske tržnice ribe stizalo mnogo više ribe iz Hratske. Sada iz Hrvatske dolazi 30 posto ribe manje u odnosu na prije nekoliko godina, drži Antonio Santopolo, predsjednik zadruga ribara iz mjesta Grado. Smanjen je i broj ribarica. U Gradu je sa 130 na 90 smanjen broj ribarica, a u Trstu ima samo 80 ribarica, a “prema novim europskim pravilima moglo bi potpuno nestati ribara”, dodaje Doz. Naime, od 1. lipnja sve ribarice će morati četiri sata prije povratka u luku naznačiti koliko je bio ulov, na ribaricama će morati postojati kompjutor za razne komunikacije, a mreže će morati biti s rupama ne manjima od pet centimetara širine. Ribari u Italiji pripremaju prosvijede, ali je pitanje što mogu izmijeniti.

Problemi

Rast temperature
Jadran je bio jedan od najbogatijih mora sa 700 vrsti riba, a biolozi drže kako je znatno smanjen broj vrsti zbog povećanja temperature od 2 stupnja Celzijevih, što je dovelo tropske vrste, alge koje guše autohtone vrste.

Krah lokalnog ribarstva
Čak 70 posto ribe prodavane na talijanskim tržnicama dolazi iz Azije, Afrike, pa i Amerika. Broj talijanskih ribara je pao sa 48.000 na 25.000, a broj ribarica u posljednjih desetak godina sa 20.000 na 13.500 od kojih je 7500 za obalski ribolov.